U Izraelu su juče održani vanredni, 34. opšti izbori, raspisani nakon ostavke izraelskog premijera Ehuda Olmerta, kome prijeti optužnica za korupciju.
Odziv birača na jučerašnjim izborima je za dva odsto veći u odnosu na posljednje izbore 2006. godine.
Najviše šansi za pobjedu ima lider opozicije iz desno orijentisanog Likuda Benjamin Netanijahu, bivši premijer.
Međutim, ankete pokazuju da je razlika između Likuda i do sada vladajuće partije centra Kadime, koju predvodi šefica diplomatije Cipi Livni, smanjena u posljednje dvije nedjelje.
Netanijahu se protivi ustupanju zemlje za mir, dok je Livnijeva centristkinja koja se nada da će postati prva izraelska čelnica u skoro 40 godina.
Veoma je porasla i popularnost ultradesne partije Izrael naš dom, predvođene Avigdorom Libermanom, koja bi mogla da dospije među tri najveće stranke umjesto laburista lijevog centra, ministra odbrane Ehuda Baraka, koji su uvijek bili među prvima.
U Izraelu ima oko pet miliona registrovanih glasača, a glasalo se na 9.263 mjesta do 22 sata. Birano je između 33 partije. Povodom glasanja bila je uvedena potpuna blokada Zapadne obale, koja je važila juče do ponoći.
Pred glasanje Netanijahu i Liberman su posjetili Zid plača u Jerusalimu, jedno od najsvetijih mjesta u judaizmu, a Livnijeva i Barak su sadili drveće. Ankete su pokazivale da čak petina glasača nije bila sigurna za koga da glasa, da je zavladala apatija i da su Izraelci razočarani u svoje lidere.
U slučaju da Livnijeva pobijedi Netanijahua neće joj biti lako da sastavi vladu i desničarske partije će dominirati Knesetom kako predviđaju poznavaoci prilika.
Zbog nedavno završene ofanzive Izraela protiv ciljeva Hamasa u pojasu Gaze bezbjednost je centralno pitanje izbora, a ne toliko mirovni proces s Palestincima. Izraelske partije se nadmeću za 120 mjesta u 18. sazivu Kneseta (parlamenta). Što više glasova na izborima, to više poslaničkih mjesta. Da bi se ušlo u Kneset, potrebno je osvojiti najmanje dva odsto glasova.
U istoriji Izraela nijedna partija nije osvojila dovoljno mandata da sama vlada, pa će i poslije ovih izbora jevrejska država imati opet koalicionu vladu. Lider ove koalicije, obično iz partije s najviše glasova, postaće, kako se očekuje, novi izraelski premijer.

Ostale vijestiArhiva