Vijesti
Svijet
Čavez bi da opet bude predsjednik16.02.2009. 12:00
Izvor: Nezavisne novine
U Venecueli je juče održan referendum na kojem su građani trebalo da se izjasne o ustavnim promjenama kojima bi se ukinulo ograničenje na broj predsjedničkih mandata i omogućilo da ista osoba bude neograničen broj puta izabrana za šefa države.
Prema rezultatima najnovijih anketa, prijedlog predsjednika Uga Čaveza podržava tijesna većina birača. Čavez je ocijenio da bi uspjeh referenduma bio dobitak za naciju jer mu je, kao šefu države, potrebno još najmanje 10 godina kako bi učvrstio "tekovine socijalističke revolucije u Venecueli", započete njegovim dolaskom na vlast 1999. godine. Čavezu je ovo drugi mandat i trebalo bi da ostane na čelu države do 2013. godine.
Parlament Venecuele je 15. januara odobrio amandman na Ustav, kojim se ukida ograničenje broja mandata predsjednika, regionalnih guvernera i članova parlamenta, a ta odluka još trebo da bude potvrđena na referendumu.
Ukoliko referendum uspije, Čavez bi mogao ponovo da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2012. i, ako pobijedi, da bude na vlasti do 2019.
U Venecueli je krajem 2007. već održan referendum sa istom temom, ali ljevičarski predsjednik je tada pretrpio poraz pošto je 50,70 odsto građana glasalo protiv neograničenog broja predsjedničkih mandata.
Uz cijenu barela nafte koja je za više od 100 dolara manja nego prije sedam mjeseci, Čavez sada ima znatno manje prihoda za ulaganja u programe gradnje klinika, škola i javnih kuhinja za siromašne građane Venecuele, koji mu redovno pružaju podršku.
Dolazak Čaveza na čelo naftom bogate Venecuele bio je praćen procesom nacionalizacije u najvažnijim industrijskim sektorima i velikim izdacima za zaštitu najsiromašnijih. Njegov "socijalizam" nije se dopao mnogim Venecuelancima, ali ni Zapadu, a prije svega Sjedinjenim Američkim Državama, koje u njemu vide novog Fidela Kastra, odnosno remetilački faktor u Latinskoj Americi, regionu koji Vašington smatra svojim "dvorištem". Čavez ne poriče da je blizak s bivšim kubanskim liderom i da mu je on uzor, ali negira optužbe da mu je cilj potpuno ukidanje privatnog vlasništva i progon stranih kompanija. Americi se ne dopada ni njegovo naglašeno "koketiranje" s Kinom i Rusijom, sa kojima je Venecuela potpisala nekoliko vrijednih ugovora, uključujući one iz domena odbrane.
Prema rezultatima najnovijih anketa, prijedlog predsjednika Uga Čaveza podržava tijesna većina birača. Čavez je ocijenio da bi uspjeh referenduma bio dobitak za naciju jer mu je, kao šefu države, potrebno još najmanje 10 godina kako bi učvrstio "tekovine socijalističke revolucije u Venecueli", započete njegovim dolaskom na vlast 1999. godine. Čavezu je ovo drugi mandat i trebalo bi da ostane na čelu države do 2013. godine.
Parlament Venecuele je 15. januara odobrio amandman na Ustav, kojim se ukida ograničenje broja mandata predsjednika, regionalnih guvernera i članova parlamenta, a ta odluka još trebo da bude potvrđena na referendumu.
Ukoliko referendum uspije, Čavez bi mogao ponovo da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2012. i, ako pobijedi, da bude na vlasti do 2019.
U Venecueli je krajem 2007. već održan referendum sa istom temom, ali ljevičarski predsjednik je tada pretrpio poraz pošto je 50,70 odsto građana glasalo protiv neograničenog broja predsjedničkih mandata.
Uz cijenu barela nafte koja je za više od 100 dolara manja nego prije sedam mjeseci, Čavez sada ima znatno manje prihoda za ulaganja u programe gradnje klinika, škola i javnih kuhinja za siromašne građane Venecuele, koji mu redovno pružaju podršku.
Dolazak Čaveza na čelo naftom bogate Venecuele bio je praćen procesom nacionalizacije u najvažnijim industrijskim sektorima i velikim izdacima za zaštitu najsiromašnijih. Njegov "socijalizam" nije se dopao mnogim Venecuelancima, ali ni Zapadu, a prije svega Sjedinjenim Američkim Državama, koje u njemu vide novog Fidela Kastra, odnosno remetilački faktor u Latinskoj Americi, regionu koji Vašington smatra svojim "dvorištem". Čavez ne poriče da je blizak s bivšim kubanskim liderom i da mu je on uzor, ali negira optužbe da mu je cilj potpuno ukidanje privatnog vlasništva i progon stranih kompanija. Americi se ne dopada ni njegovo naglašeno "koketiranje" s Kinom i Rusijom, sa kojima je Venecuela potpisala nekoliko vrijednih ugovora, uključujući one iz domena odbrane.
Ostale vijestiArhiva
- 02/09 Inflacija prijeti labavoj monetarnoj politici…
- 17/05 Blinken s uticajnim kolegama: Užurbana potraga…
- 22/03 Turistička industrija upozorava na gubitak…
- 06/02 Borelj očekuje da se ruska vakcina protiv…
- 04/12 U Švicarskoj uz ograničenja skijanje za Božić,…
- 10/11 Makron: Francuska je uz Armeniju, trajno…
- 07/10 Italija uvela obavezno nošenje maski i produžila…
- 25/09 Otkazan doček Nove godine na Tajms skveru
- 31/07 "Zid mama' protiv rasizma i policijskog nasilja…
- 27/07 Huawei organizira online samit o ulozi tehnologije…
- 23/07 Ukupan broj zaraženih u Brazilu nadmašio…
- 29/06 EU će do ponoći odobriti listu zemalja za…
- 25/06 U Parizu će se testirati 1,3 miliona ljudi
- 21/06 Do pet godina zatvora za kršenje karantina…
- 17/06 U Beču projekt pretvaranja energije iz metroa…
- 13/06 Grčka ostrva na prodaju: Cijene snižene,…
- 09/06 Italiji prijeti najgora recesija od Drugog…
- 05/06 VIRUSOLOG KATEGORIČAN “Austrija u pravu za…
- 01/06 Grci spremili svojevrsne TURISTIČKE VODIČE
- 27/05 Svaka šesta mlada osoba ostala bez posla…
- 23/05 DW: Ko mora u karantin kad doputuje u Njemačku
- 19/05 Novo žarište virusa, obustavlja se saobraćaj…
- 12/05 Da li će Evropa biti spremnija za drugi talas…
- 08/05 EU odlučila - granice zatvorene do 15. juna