U organizaciji PEN Centra BiH sutra u 18.30 sati u Galeriji Collegium artisticum u Sarajevu bit će održan razgovor o temi "Tko izdaje izdavaštvo?" Moderator je Damir Uzunović, pisac, izdavač i vlasnik knjižare Buybook Sarajevo, a uvodničari Jasmina Musabegović, spisateljica i urednica, Nevenka Hajdarović, zaposlenica Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine i voditeljica Centra za ISBNBiH, Mile Stojić, pisac i publicist, predsjednik UO-a zaklade za nakladništvo Vlade FBiH, i Ajet Arifi, izdavač i vlasnik IK Connectum Sarajevo.

BiH najnepismenija zemlja Europe
U najavi ovog razgovora Uzunović govori o PDV-u na knjige, čija je stopa u BiH najviša, o nepostojanju zakona o izdavaštvu, o kreditima izdavačima, tržištu, Zakladi za nakladništvo, zakladi za bibliotekarstvo itd. Prenosimo samo dio Uznovićeva teksta iz poziva za ovaj razgovor.
Neprestanim forsiranjem nerješivih situacija u kojima je uvijek onaj drugi i treći kriv nama se od ranog jutra, prije nego iz kuća izađemo i postanemo zombiji, govori da je situacija katastrofalna, da nikad nije bilo gore i da se na tako stanje valja naviknuti bar do sljedećih izbora. Međutim, ne može nama biti toliko loše pa da se u jednom trenutku prestanu objavljivati knjige. Bosna i Hercegovina u ovom trenutku je, izdajući svoje izdavaštvo, izdala civilizaciju i postala najnepismenija zemlja Europe. U njoj živi, prema podacima UNICEF-a iz prošle godine, oko 800.000 nepismenih, dakle svaki njezin peti stanovnik je nepismen čovjek. No, nemojte sad zamišljati stare ljude po selima koji jedva hodaju i koji će za koju godinu umrijeti i tako smanjiti tu nevjerojatnu brojku; mislite na djecu, bosanskohercegovačku djecu, što pokraj ceste s velikom torbom na leđima žure idući u školu ili iz škole.

U BiH prodano oko 370.000 knjiga
Podatak od prošle godine objavljen u javnim glasilima, dakle dostupan i političarima, govori da je u Hrvatskoj prošle godine objavljeno oko 6000 naslova i da je promet knjiga ostvaren u količini od 3,450.000 prodanih primjeraka. Hrvatska knjiga je tu sudjelovala s oko 70 posto, ostatak je strana knjiga. U Srbiji je prodano oko 6,370.000 knjiga i objavljeno oko 15.000 naslova i većinom je to srpska knjiga, do 80 posto. U te prodaje naravno spadaju i količine koje uredno svake godine otkupljuju tamošnja ministarstva kulture (oko 25 posto). U Srbiji čak u dva navrata godišnje u iznosu od oko 300,000.000 dinara, a Hrvatska, što u otkupu, što u potporama za hrvatske izdavače, godišnje izdvaja oko 56,000.000 kuna. Napomena: broj stanovnika u Hrvatskoj je skoro ravan broju stanovnika u BiH.
Broj prodanih knjiga na teritoriju BiH je oko 370.000 primjeraka. Srbijanski ministar kulture Nebojša Bradić, najavljujući u studenom prošle godine drugi krug otkupa knjiga, rekao je da je “otkup knjiga jedan od najvažnijih elemenata kulturne politike”. Naš federalni ministar kulture je prije četiri godine rekao da će nam uvesti PDV na knjigu, i uveo ga je.
Na kraju mogu ustvrditi da postoji nešto u što mogu biti sigurni svi kulturni djelatnici u cijeloj BiH: čitalačka publika u BiH nije prestala čitati i ima je dovoljno da jednom, kad bude bh. izdanja, novcem koji odvaja za kupnju knjiga može biti neprestani jamac opstanka bh. izdavaštva. Na redu je država, njezini zakoni, fondovi i zaklade, navodi Uzunović.

Ostale vijestiArhiva