Samo u toku prošle godine u Kantonu Sarajevo registrirana su 1.232 slučaja prosjačenja. Od tog broja, njih oko 30% su povratnici u vršenju takvih djela, potvrdili su u kantonalnom MUP-u. Posljednjih godina se poduzimaju parcijalne akcije suzbijanja prosjačenja, ali većih rezultata nema. Ono je u stalnom je porastu. Naoružani papirima da su nijemi, gluhi, siročad - traže novac za operaciju, presreću prolaznike i teško ih se riješiti. Neki od prosjaka raduju se dženazama i sahranama jer na takvim skupovima rijetko ko im odbija dati traženi novac. Da je prosjačenje unosan biznis, pokazuju podaci da većina prosjaka zatečenih na području Kantona Sarajevo dolazi iz drugih kantona.
Prema našim evidencijama, značajan broj ih nije sa područja Kantona Sarajevo. Oko 5% njih na ulicama Sarajeva je iz RS-a, kaže Dragan Mioković, portparol MUP-a KS.
Ovim osobama, nakon što im se utvrdi identitet, centar za socijalni rad na području one općine na kojoj je prosjak priveden, plaća autobusku ili voznu kartu, jedan obrok i vraća u mjesto prebivališta. Međutim, oni se opet vraćaju. Veliki je broj i zloupotrebe djece od strane roditelja ili staratelja kako bi osigurali egzistenciju porodici. Često provode po čitav dan na ulici, u naručju roditelja ili sama. Ponekad je prosjačenje izgovor za vrhunske džeparoše. Poznat je slučaj žene koja s bebom u naručju prosi po sarajevskim tramvajima.
Ona pokriva tom bebom svoje ruke, odnosno tašnu ili džep iz kojeg uzima novčanik. Ta ženska osoba je više desetina puta procesuirana od strane policije, pojašnjava Mioković.
Zakonom o javnom redu i miru Kantona Sarajevo novčane kazne za prosjačenje su različite, u zavisnoti od toga radi li se o osobi koja je zatečena u prosjačenju, navođenju na prosjačenje ili organizatoru prosjačenja.

Ostale vijestiArhiva