Policajci u Avganistanu su pod stalnim pritiskom talibana i pripadnika Al Kaide, te se, da bi se oslobodili tenzije, sve češće drogiraju, tvrdi direktor Studijskog centra Avganistana Abdul Gafor.
U Kabulu se i odranije znalo da je lokalna policija često umiješana u šverc narkoticima, koji se ilegalnim kanalima prebacuju na crno tržište Evrope i uopšte na Zapad. Talibani na taj način uglavnom finansiraju svoje pobunjeničke aktivnosti. Najnovija otkrića, međutim, potvrđuju da se sve češće drogiraju i pripadnici lokalne službe bezbjednosti.
Na taj problem su sada ukazali pripadnici britanskih jedinica, koje se u Avganistanu nalaze u sastavu međunarodnih snaga koje ukupno imaju 65.000 vojnika. U provinciji Helmand, na jugu zemlje, u kojoj se proizvode dvije trećine svjetskog opijuma, drogira se oko 60 odsto policajaca.
U raciji, koju je nedavno sprovelo 700 britanskih i lokalnih vojnika u četiri fabrike, zaplijenjeno je heroina i hemikalija za proizvodnju droge u vrijednosti 50 miliona dolara, prema cijeni koja se dobija na ilegalnom tržištu.
Situacija je samo nešto bolja u susjednom Kandaharu. Jedan test u toj provinciji je pokazao da je 38 policajaca bilo pozitivno. Nedavno je suspendovana grupa od deset oficira zato što su bili pod uticajem droge.
U drugim dijelovima zemlje situacija je samo nešto povoljnija. Prema skorašnjem testu, koji su sproveli Amerikanci među 5.300 policajaca i onih koji su konkurisali za tu službu, utvrđeno je da 16 odsto već koristi drogu. Taj broj se, međutim, vremenom povećava pošto mnogi od njih, pogotovo mlađi policajci, zbog stalnih napada pobunjenika, podliježu tom izazovu.
"Mi smo veoma zabrinuti podatkom da se policajci drogiraju", kažu pripadnici britanskih međunarodnih snaga u Avganistanu.
To je postao veliki problem. Članovi snaga bezbjednosti su izloženi i drugim izazovima, pogotovo što imaju male plate.
U Avganistanu se gaji oko 90 odsto svjetskog opijuma, od kojeg se proizvodi veoma traženi, skupi heroin. To je, po procjeni mnogih, glavni izvor prihoda za talibane i pobunjenike koji su u prošloj godini pojačali svoje aktivnosti.
U takvoj situaciji nije slučajno što je novi šef Bijele kuće Barak Obama odlučio, čim je sjeo u predsjedničku fotelju, da američki kontingent u Kabulu pojača sa još 17.000 vojnika. Pentagon uporno apeluje na saveznike u NATO-u da i oni povuku isti potez radi zaustavljanja ofanzive talibana dok se ne sprovedu neophodne reforme i ojačaju lokalne snage bezbjednosti.
U Evropi su, međutim, primjetno uzdržani na tu američku inicijativu.

Ostale vijestiArhiva