U administraciji američkog predsjednika Baraka Obame ostalo je još niz nepopunjenih ključnih položaja, među kojima je i mjesto predsjednikovog savjetnika za indijanska pitanja.
Za indijanske narode to je jedan od najvažnijih položaja, jer ta osoba, bliska predsjedniku SAD, treba da zastupa njihove interese i garantuje da problemi Indijanaca neće biti ignorisani.
Predstava o Indijancima, stvorena na osnovu vesterna, katkad romantična, katkad puna predrasuda, i njihov realni život u savremenom društvu kontradiktorni su koliko i istorija starosjedilaca Amerike.
Ponosni potomci indijanskih plemena Apača, Čirokija, Sijuksa i drugih nisu zadovoljni ni svojim položajem ni negativnim stereotipima prema kojima su "krvožedni divljaci".
Prije nego što su stigli Evropljani, Indijanci su zauzimali većinu današnje teritorije SAD. Evropski doseljenici postupno su ih potiskivali na zapad i jugozapad, dok ih nisu "satjerali" u rezervate, gdje i danas, mahom u lošim uslovima, živi oko 1,5 miliona Indijanaca.
Tokom nedavne posjete Ministarstvu unutrašnjih poslova, u sklopu kojeg djeluje i Biro za indijanska pitanja, prva dama Mišel Obama bila je dočekana tradicionalnim bubnjevima. Ona je ponovila obećanje svog supruga dato tokom predsjedničke kampanje, da će izgraditi bolje i čvršće odnose s plemenskim vođama.
"Svi vi koji očekujete da savezna vlada ispuni svoje obaveze prema domorodačkim narodima, znajte da sada imate dobrog i naklonjenog partnera u Bijeloj kući", rekla je supruga američkog predsjednika.
Oduševljenje i podršku koje Barak i Mišel Obama uživaju među indijanskim narodima potvrđuju i brojke - od svih Indijanaca koji su izašli na predsjedničke izbore, čak 95 odsto je glasalo za Obamu.
Njihov motiv je nada da će novi predsjednik konačno pokloniti pažnju problemima koji decenijama muče indijanske zajednice širom Amerike. To su, u prvom redu, nezaposlenost, neadekvatna zdravstvena zaštita, zapuštene škole, visoka stopa kriminala i zloupotreba droge.
Obama je tokom svoje kampanje posjetio rezervat Krou Indijanaca u Montani i obećao da će stvari biti drugačije kad on bude u Bijeloj kući. "Nikoga Vašington nije tako dugo ignorisao kao Indijance, prve Amerikance", rekao je tada.
Predsjednik Nacionalnog kongresa američkih Indijanaca Džo Garsija apelovao je nedavno na novu administraciju da u ekonomski oporavak uključi i Indijance.
"Sjedinjene Države se nalaze pred recesijom sada, ali ogroman dio indijanske zemlje u ekonomskoj krizi živi već decenijama", rekao je Garsija.
Tokom Klintonove administracije ostvaren je mali napredak u poboljšanju položaja Indijanaca, ali je za vladavine Džordža Buša napravljeno nekoliko koraka unazad.
Znakova ohrabrenja sada ima. Jedan od njih je i imenovanje jednog Indijanca u kancelariju Bijele kuće za Vladine poslove. Ali ono što će bitno doprinijeti cilju biće imenovanje Indijanaca na više položaje s kojih će moći da utiču na politiku promjena za indijanske narode.

Kraći životni vijek
Stopa smrtnosti među indijanskom djecom je za 40 odsto viša nego među drugim Amerikancima.
Indijanski tinejdžeri dvostruko su skloniji samoubistvima od svojih vršnjaka drugih nacionalnosti, a očekivani životni vijek Indijanaca pet godina je kraći.

Ostale vijestiArhiva