Špirić je poslije sjednice kazao da sredstva sukcesije iznose između 170 i 180 miliona KM.
"To je privremena raspodjela i dobro je da se ta sredstva stave na raspolaganje kako bi bili popunjeni budžeti entiteta i da bi se tako odgovaralo na globalne izazove", kazao je Špirić, dodajući da će ta sredstva poslužiti u očuvanju privrednog rasta, ublažavanju socijalnih tenzija i očuvanju radnih mjesta.
On je objasnio da se ne može reći precizno koliko iznose ta sredstva, jer to zavisi od kursnih razlika valuta i cijena monetizovanog zlata koje će otkupiti Centralna banka.
Predsjedavajući Savjeta ministara rekao je da će sredstva biti raspodijeljena entitetima u odnosu 65 odsto za FBiH, a 35 odsto za RS, jer je to zakonska odredba.
"To nisu dovoljna sredstva koja mogu u cjelosti da zaustave negativne efekte svjetske krize", kazao je Špirić napominjući da se radi o dobroj mjeri i da ga raduje da su se ministri finansija oko toga saglasili.
Prema njegovim riječima, ta sredstva mogu vrlo brzo biti operativna. "Državno ministarstvo radi na dopuni zakona o upotrebi sredstava iz sukcesije i taj zakon će vrlo brzo biti u parlamertarnoj proceduri", kazao je Špirić dodajući da je sporazum postignut s obzirom na finansijsku situaciju i to posebno u FBiH.
Kada je u pitanju stend baj aranžman sa MMF-om, Špirić smatra da tom pitanju treba prići oprezno.
"Moramo imati analize i za sada postoji inicijativa da se razgovara, a videćemo na koji način i šta je ono što treba BiH, a šta je MMF spreman dati", kazao je Špirić.
On je naglasio da to ne znači da se ušlo u stend baj aranžman, napominjući da priča da ulazimo u stend baj aranžman može poslati različite poruke o situaciji u BiH.
Špirić kaže da je bilo riječi o potrebi daljih razgovora sa bitnim međunarodnim finansijskim institucijama Svjetskom bankom, Evropskom bankom za obnovu i razvoj i MMF-om i da je data podrška Ministarstvu finansija BiH, odnosno Savjetu ministara da pokrene inicijativu za razgovore s tim institucijama s kojima već postoje dobri odnosi.
On je podsjetio da je Savjet ministara donio 16 mjera za ublažavanje krize, od kojih su neke materijalne, a druge nematerijalne, dodajući da je Fiskalni savjet konstatovao da mjere entitetskoh vlada daju rezultate.
Govoreći o mjerama koje je usvojio Savjet ministara, Špirić je rekao da one imaju za cilj podsticanje ekonomskog rasta, obezbjeđivanje daljeg povjerenja štediša u komercijalno bankarstvo i očuvanje radnih mjesta.
"Ono što mogu da kažem je da još niko ne zna kolika je stvarna dubina globalne krize i koliko će ona trajati", rekao je Špirić podsjećajući da velike svjetske ekonomije štite samo sebe i donose protekcionističke mjere.
Špirić je kazao da BiH nije u istom položaju kao druge zemlje sa izgrađenim institucijama koje imaju klasičnu centralnu banku dok naša banka posluje po principu karensi borda.
Uprkos svemu, Špirić smatra da će BiH i ove godine bilježiti privredni rast, ali da on neće iznositi projektovanih 6,4 odsto nego, kako neke procjene govore, da će se kretati između jedan do 3,5 odsto.
Vjekoslav Bevanda, ministar finansija FBiH, kazao je da postoji pad prihoda u oba entiteta u odnosu na isti period prošle godine, gdje je FBiH prihodovala manje 25 miliona, a RS 11 miliona.
Džombić je kazao da analiza sredstava može reći da je pad prihoda po osnovu carina i po osnovu PDV-a, što je i logično, jer je manja osnovica, a imamo povećanje PDV-a na unutršnji platni promet.
"Prva dva mjeseca ukazuju na smanjene prihode, a novi zakon o akcizama bi trebalo da kompenzuje nedostatak prihoda po osnovu carina", kazao je Džombić dodajući da prihodi od direktnih poreza idu prema planu koji je usvojen za 2009. godinu.

Ostale vijestiArhiva