Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, ocijenio je da je u jednom periodu došlo do nekontrolisanog prijema radnika u zdravstveni sistem, pa su pojedine zdravstvene ustanove primile duplo više radnika nego što imaju potrebu prema broju stanovnika.
"To je proces koji ćemo u svakoj zdravstvenoj ustanovi pojedinačno rješavati kroz jedan period i koji će se možda odlučivati nekoliko godina", istakao je Škrbić.
On dodaje da to mora biti usklađeno, te da će to biti proces koji će se jednog dana "morati prelomiti preko koljena".

NN: U Sindikatu kažu da će primanja zdravstvenih radnika biti manja za 30 do 40 odsto za februar u odnosu na januar. Da li je to tačno?
ŠKRBIĆ: Plata medicinske sestre u Kliničkom centru biće između 800 i 900 KM, zavisno od pozicije, više medicinske sestre oko 1.000 KM, a plata ljekara porodične medicine kretaće se od 1.500 do 2.000 KM. Plate prije samo godinu dana bile su niže za 100 odsto od posljednje plate koju su zdravstveni radnici primili po Kolektivnom ugovoru. Januarska plata zdravstvenih radnika u odnosu na plate iz 2007. godine bila su uvećane od 80 do 100 odsto.
Određenih sniženja plata zdravstvenih radnika će biti, kod nekih će biti niža za 20 kod nekih za 30 odsto. Ukupna sredstva koja su izdvajana za plate biće u prosjeku za oko 20 odsto manja nego sredstva koja smo uplaćivali u istom periodu prošle godine. Neke oblasti i neke struke u zdravstvu moraju biti dodatno plaćene, one koje su daleko više angažovane na poslu.
Ukoliko zdravstvene ustanove budu imale višak sredstava, naravno da ćemo ih upotrijebiti na najbolji mogući način i iskoristiti da povećamo dodatne podsticaje kako bi plate bile veće.

NN: Sindikalci kažu da će nezadovoljstvo i ogorčenje zdravstvenih radnika zavladati tek kada prime platu za februar. Šta ćete poduzeti u tom slučaju?
ŠKRBIĆ: Povećanje plate kod zdravstvenih radnika izazvalo je određenu euforiju. Činjenica je da će smanjenje plate, makar ono bilo dvije marke, a ne sto ili više kako će biti, izazvati jednu vrstu razočarenja ili određenu vrstu neprihvatanja od strane zdravstvenih radnika i ja to u potpunosti razumijem. Na kraju krajeva, u Vladi RS, odlukom koju smo donijeli prošle godine, svima su smanjene plate, i moja plata je niža za 400 KM. Plate su takve i moramo da dijelimo sudbinu naroda. Na sastanku sa sindikalcima i premijerom dogovoreno je da je bolje primati i nešto manju platu, ali da bude redovna, nego imati veću platu, a doći u situaciju da je neredovna.

NN: Šta očekujete od 4. aprila kada sindikalci treba da predaju Kolektivni ugovor premijeru Miloradu Dodiku?
ŠKRBIĆ: Rekli smo da ta odredba ne stoji u memorandumu koji su potpisali predstavnici tri sindikata zdravstva, premijer i ja.
Rečeno je da će zajednička komisija raditi na unapređenju sadašnjeg zakonskog rješenja. Ukoliko sve tri strane budu za, imali smo u planu da bi zajednički prijedlog komisije mogao biti i eventualno donošenje Kolektivnog ugovora. Već na prvom sastanku koji smo imali sa predstavnicima Sindikata, sindikalci su rekli: "Mi hoćemo da povučemo zakon i da idemo na donošenje Kolektivnog ugovora", a to u memorandumu nije rečeno. Rečeno je da se analiziraju efekti primjene plate, da vidimo štetu i da damo sve moguće varijante unapređenja Zakona o platama.

NN: Da li je tačno da će biti otpuštanja nemedicinskog kadra u zdravstvenim ustanovama?
ŠKRBIĆ: Rekli smo da ćemo raditi racionalizaciju, što ne znači da će biti otpuštanja radnika. Racionalizacija podrazumijeva da će neki servisi koji mogu biti organizovani na drugi način ne moraju se odvijati kroz zdravstvenu ustanovu. Dakle, ukoliko mogu biti angažovani isti ljudi na neki drugi način, kao što je angažovanje privatnih firmi, koje bi preuzele od njih te radnje. Otkup određenih godina staža za ljude koji su blizu penzije, takođe podrazumijeva racionalizaciju. Tamo gdje imamo manjak ljekara moraćemo gledati kako da dođemo do određenog broja ljekara i izvršimo preraspodjelu unutar institucija, kako bismo taj broj racionalizovali. Činjenica je da je u nekom periodu došlo do nekontrolisanog prijema radnika u zdravstveni sistem, tako da su pojedine zdravstvene ustanove primile duplo veći broj randika nego što imaju potrebu prema broju stanovnika. To moramo uskladiti.

NN: Kakve su mjere štednje u sektoru zdravstva?
ŠKRBIĆ: U saradnji sa Fondom zdravstvene zaštite RS uradili smo čitav set mjera koje imaju za cilj da racionalizujemo potrošnju tako da smo centralizovali nabavku strateške sirovine i lijekova, što je značajno smanjilo cijenu tih roba. Samim tim smo omogućili da za isti novac nabavimo veću količinu lijekova i da osiguramo bolnice koje u ovom trenutku imaju obezbijeđena sredstva i lijekove. Preduzete su zaista brojne mjere, tako da van RS mogu da se liječe samo oni pacijenti koji ovdje ne mogu, a ne onaj ko hoće da zbog običnih i rutinskih operacija ide u Srbiju. Osim toga, mi se nismo odrekli kapitalnih investicija i smatramo da se kapitalnim investicijama u zdravstvu obezbjeđuju kapaciteti i resursi koji su neophodni. Ukupna infrasrukturna predračunska vrijednost onoga što će se u ovoj godini dešavati u zdravstvu RS sigurno će preći 150 miliona KM.

Više novca za veću odgovornost

NN: Da li je tačno da su plate direktora nekih zdravstvenih ustanova u RS i do 3.500 KM?
ŠKRBIĆ: Direktori zdravstvenih ustanova, čija je veća odgovornost, kao primjer navodim direktora Kliničkog centra u Banjaluci, imaju veće plate od direktora koji, na primjer, u svojoj ustanovi imaju samo pet timova porodične medicine.
Ako je veća odgovornost direktora i plata je veća i to je zakonski regulisano. Nedavno smo imali sastanak sa direktorima bolnica i uskoro ćemo imati sastanak sa direktorima domova zdravlja na kome će biti prezentovano uputstvo koje ide uz primjenu Zakona o načinu obračuna plata, uključujući i rukovodeći kadar kao što su d

Ostale vijestiArhiva