Naredni sastanak lidera SNSD-a, HDZ-a BiH i SDA BiH najvjerovatnije će biti održan u srijedu u parlamentu BiH u Sarajevu, potvrdio je juče Sulejman Tihić, predsjednik SDA BiH.
Tihić je istakao da će se razgovarati o prudskom sporazumu, ali da je prerano govoriti šta se od novog sastanka može očekivati.
"Planirano je da sastanak bude održan prije sjednice Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira. Razgovaraće se kako dalje s prudskim sporazumom, a vidjećemo kako će teći razgovor kroz koji će se nametnuti neke od tema", rekao je Tihić.
Milorad Dodik, lider SNSD-a, potvrdio je da bi sastanak trojice lidera trebalo da bude održan prije sjednice Vijeća za implementaciju mira, te da bi na njemu trebalo da razmatraju pitanje državne imovine, kao i pitanja daljih evropskih tokova.
"Sastaćemo se da vidimo dokle se stiglo s osnovnim pitanjima i na koji način dalje odvijati razgovore. Mislim da bi trebalo razmatrati pitanje imovine i daljih evropskih tokova, koje treba zajednički da rješavamo i to je osnovno na šta treba da budemo usmjereni", rekao je Dodik.
Dodik je istakao da priča o ustavnim promjenama zahtijeva drugačiji pristup, te da s obzirom na to treba da se odvija i mimo razgovora samo trojice lidera.
"Što se tiče ustavnih promjena, stvari su jasne, etablirane i mislim da traže priliku da se uključi širi krug i partija i institucija u sve to. Ono što smo do sada radili treba shvatiti kao neku inicijalnu priču", navodi Dodik.
Mišo Relota, portparol HDZ BiH, kaže kako bi tokom narednog sastanka trebalo da bude razgovora i o nadležnostima na državnom nivou.
"Biće razgovora o državnoj imovini. Predviđeno je da se trojica lidera sastanu još jednom u ovom mjesecu. Drugi datum bi bio 31. mart u Mostaru, na dan otvaranja Sajma gospodarstva", kazao je Relota.
Na sastanku u Prudu, održanom u novembru prošle godine, Dodik, Čović i Tihić su se saglasili da pitanje državne imovine bude riješeno tako što bi u vlasništvu države bila uknjižena nepokretna imovina potrebna za rad državnih institucija, uključujući i perspektivnu pokretnu i nepokretnu vojnu imovinu.
Ostala imovina, kao i neperspektivna vojna imovina, pripala bi entitetima, odnosno kantonima i opštinama, a u skladu s potrebama njihovih institucija.

Ostale vijestiArhiva