Procjenjuje se da bi ekonomski rast Bosne i Hercegovine u 2009. godini mogao biti oko nule, što znači da bi trebao biti na nivou rasta iz prošle godine, ali pad industrijske proizvodnje u oba entiteta u prva dva mjeseca ove godine to ne garantuje, izjavio je guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić jučer prilikom prezentiranja osnovnih makroekonomskih pokazatelja za BiH u Sarajevu.

Inflacija
Prema njegovim riječima, i pored ekonomske krize, BiH je nastavila trend održivog ekonomskog rasta iz prethodnih godina koji je u 2008. iznosio 5,5 posto. On je kazao da je bruto društveni proizvod BiH (GDP) protekle godine iznosio 25,1 milijardu maraka.
„Prosječna inflacija u BiH u 2008. iznosila je 7,4 posto, dok je inflacija na godišnjem nivou, mjerena u decembru, u odnosu na isti period godinu ranije, iznosila 3,8 posto“, kazao je Kozarić.
Prema podacima koje je prezentirao guverner CBBiH, naša zemlja je još umjereno zadužena zemlja, o čemu svjedoči podatak da je u prošloj godini vanjski dug iznosio 4,19 milijardi maraka ili 16,7 posto GDP-a.
Istovremneo, deficit tekućeg računa iznosio je 3,6 milijardi maraka ili 14,6 posto GDP-a, što je najvećim dijelom posljedica visokog vanjskotrgovinskog deficita od oko deset milijardi maraka.
„U 2008. nastavljen nastavljen je trend plasmana kredita koji su na kraju godine iznosili 14,5 milijardi maraka, što je za 21,7 posto više u odnosu na kraj 2007. Kod plasmana kredita privredi zabilježen je rast od 27,7 posto, a stanovništvu 17,8 posto“, rekao je Kozarić.
CBBiH je godinu završila sa deviznim rezervama od 6,3 milijarde maraka, dok su neto slobodne devizne rezerve 31. decembra 2008. iznosile oko 560 miliona maraka.
Ova institucija je, prema Kozarićevim riječima, u prošloj godini ostvarila profit od 199,4 miliona maraka, što je rekordan profit od osnivanja CBBiH. Od tog iznosa 119,6 miliona maraka početkom aprila biće prebačeno u budžet institucija BiH.

Osiguranje depozita
CBBiH nekoliko puta morao da intervenira kada su komercijalne banke zbog podizanja depozita bile pod izvjesnim pritiskom kako bi ojačao njihovu likvidnost.
„Uspjeli smo, što i jeste naš osnovni zadatak, da ostavimo bankarski sektor likvidnim. Danas je, recimo, dnevna likvidnost 900 miliona maraka preko obavezne rezerve koju komercijalne banke drže u CBBiH“, rekao je Kozarić.
Govoreći o osiguranju depozita, direktor Agencije za osiguranje depozira BiH Josip Najetić je kazao da je ova agenecija pokrenula inicijativu za izmjenu zakona kako bi se i bankama koje su u državnom vlasništvo omogućilo da osiguraju depozite, što prema važećem zakonu ne mogu.
On je također istakao da Agencija čeka da Vijeće ministara BiH da garanciju kako bi se aktivirao aranžman sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj EBRD) kojim bi se podigla granica osiguranja depozita.

Ostale vijestiArhiva