NATO je juče imenovao danskog premijera Andersa Foga Rasmusena za novog generalnog sekretara Alijanse, poslije prevazilaženja protivljenja Turske njegovom imenovanju.
"Duboko sam počastvovan što sam imenovan za narednog generalnog sekretara NATO-a i učiniću sve što mogu da ispunim povjerenje koje su mi iskazale moje kolege", rekao je Rasmusen na zajedničkoj konferenciji za novinare sa sadašnjim generalnim sekretarom NATO-a Japom de Hop Sheferom.
"Znate da je bilo rasprava tokom proteklih 36 sati, ali činjenica da stojimo ovdje jedan pored drugog znači da je rješenje pronađeno u pogledu bojazni koje je izrazila Turska, i sad se svi slažemo i jedinstveni smo", rekao je Shefer.
Protivljenje Turske izboru Rasmusena, zbog njegovog pristupa krizi nastaloj 2006. godine poslije objavljivanja karikatura proroka Muhameda u jednom danskom listu, prijetilo je da ugrozi sliku jedinstva NATO-a, koju je Alijansa željela da predstavi na 60. jubilarnom samitu.
Države članice složile su se i da se poveća broj NATO trupa u Avganistanu pred predstojeće predsjedničke izbore u avgustu, potvrdio je Shefer.
Njemačka, Španija, Portugal i Italija su među državama koje će privremeno povećati broj trupa u Avganistanu.
Francuski predsjednik Nikola Sarkozi izjavio je da je u Avganistanu "u igri dio slobode svijeta".
Sarkozi je, zajedno s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, podržao američku strategiju da se u Avganistanu slomi pobuna talibana i prijetnje terorista Al Kaide Americi i Evropi, uz jačanje vojske, policije i vlasti u Avganistanu.
Šefovi država i vlada NATO-a raspravljali su o zahtjevu Amerike da se za bitku protiv Al Kaide i talibana u Avganistanu obezbijedi puna saradnja susjednog Pakistana, gdje su uporišta islamskih terorista, kao i da se, uz američka vojna pojačanja, ubrza obuka avganistanske vojske i policije.
Velika pažnja tokom sastanka posvećena je i razmatranju novog strateškog koncepta Atlantskog saveza, što uključuje i organizaciono preustrojstvo, prilagođavanje vojnih snaga "izazovima 21. vijeka" i utvrđivanje glavnih prijetnji interesima demokratskog svijeta, odnosno Zapada.
Tu se, prije svega, imaju na umu "nove prijetnje i opasnosti", kao što su međunarodni terorizam, širenje nuklearnog, balističkog i drugog oružja masovnog uništenja. U pitanju su i druge "globalne prijetnje i izazovi", poput teških klimatskih posljedica od zagađivanja prirodne sredine, bezbjednosti snabdijevanja energijom, pa i sučeljavanja s najtežim ekonomsko-finansijskim krizama.
Obnova saradnje s Rusijom te ocjena razvoja na Balkanu, posebno Kosovu, takođe su bile najavljene za jučerašnji sastanak. Do zaključenja ovog broja "Nezavisnih" sastanak u Strazburu još je trajao.

Obama pozdravio prijem Albanije i Hrvatske
Predsjednik SAD Barak Obama pozdravio je prijem Albanije i Hrvatske u NATO i poručio da su vrata Alijanse "otvorena za članstvo".
Obama je, takođe, izrazio nadu da će se i Makedonija priključiti NATO-u, čiji je prijem blokiran zbog spora u vezi s imenom.
"Vrata NATO-a su otvorena za zemlje koje ispunjavaju standarde NATO-a i mogu značajno da doprinesu bezbjednosti", rekao je Obama.

Demonstranti zapalili hotel u Strazburu
Učesnici antinato protesta zapalili su u Strazburu hotel i nekadašnji pogranični punkt na francusko-njemačkoj granici, a policija je upotrijebila suzavac i šok-bombe u pokušaju da suzbije rastuće nasilje.
Stotine demonstranata su, takođe, palile gume, razbijale izloge prodavnica i opustošile benzinsku stanicu i apoteku.
Iz bezbjednosnih razloga, supruge lidera zemalja članica NATO-a, među kojima prve dame SAD i Francuske, Mišel Obama i Karla Bruni-Sarkozi, otkazale su u posljednji trenutak posjetu bolnici u Strazburu.

Ostale vijestiArhiva