Što znači prijem Hrvatske u NATO savez? Hrvatska je, nakon Slovenije, druga zemlja s prostora bivše Jugoslavije koja je postala punopravnim članom najmoćnije vojne organizacije svijeta. Hrvatska, a prije nje i Slovenija, učlanjenjem u NATO i formalno su se svrstale u zapadnu hemisferu čije vrijednosti štiti Sjevernoatlantski savez. Drukčije rečeno, za Hrvatsku i Sloveniju politika nesvrstanosti, koju je provodila Titova Jugoslavija, nepovratna je prošlost.

NATO briše taloge komunizma
Budući da s Hrvatskom dijeli više od tisuću kilometara međudržavne granice, za BiH prijem Hrvatske u Sjevernoatlantski savez ima posebnu važnost jer sada je BiH u izravnom dodiru, ne s običnom, nego sa zemljom članicom NATO-a. To je ovdašnja povijesna promjena okolnosti jer NATO je prije 60 godina utemeljen radi sprječavanja širenja komunizma na zapadnoeuropske prostore. Primanjem u svoje članstvo zemalja što su donedavno stenjale pod komunističkom vlašću, među kojima je bila i Hrvatska, antikomunistički NATO uzvraća neodoljiv udarac brišući taloge komunističke prošlosti s europskog tla. Približavanjem članstvu u NATO-u i Bosna i Hercegovina će neminovno biti suočena s uklanjanjem tragova komunizma pa će mjestimični žal u domaćem ljevičarskom političko-intelektualnom miljeu za komunizmom i Titov portret u državnom Predsjedništvu vremenom postajati sve komičniji. NATO znači negaciju i Titovog komunizma. Ulaskom Hrvatske, a s njom i Albanije, u NATO stvorena je nova geopolitička situacija u ovom dijelu Europe jer su BiH, Srbija, Makedonija i Crna Gora posve okružene zemljama članicama Sjevernoatlantskog saveza.

Rasutost tri naroda u BiH
Ove četiri zemlje, koje još nisu položile političku, diplomatsku i sigurnosnu maturu za upis u Sjevernoatlantski savez, sada su u NATO-ovom obruču. Ove četiri zemlje su jedine oaze nekadašnjeg komunističkog carstva koje se još nisu svrstale pod NATO-ov kišobran. Makedoniji ulazak u NATO ometa Grčka zbog “makedonskog” imena s kojim se Atena ne slaže jer u njemu vidi teritorijalne pretenzije na istoimeni prostor u Grčkoj. Crna Gora je (pre)mlada država na koju se sručila invazija ruskog kapitala što je limitira (barem za sada) u bržem hodu k NATO-u. Srbija je opterećena problemom Kosova i diskretnim nadama da bi uz pomoć Rusije mogla isposlovati poništenje odcjepljenja Kosova, pa joj trenutačno NATO nije prioritet. A depresivnoj BiH put u NATO zamagljuje rasutost tri naroda u dva entiteta. Nije neistina ako se kaže i da koketiranje vodstva RS-a s Moskvom na račun Zapada, te oklijevanje bošnjačke političke elite da se energičnije usprotivi vehabijskim pojavama također usporavaju hod BiH prema euroatlantskim integracijama.

Ostale vijestiArhiva