Vodiću jednu vladu jednu godinu za jednu forintu mjesečno, najavio je Gordon Bajnaj obraćajući se poslanicima mađarskog parlamenta uoči glasanja o nepovjerenju njegovom prethodniku Ferencu Đurčanju i izboru nove, "stručne" vlade, koja bi trebalo da vodi zemlju do narednih opštih izbora u proljeće 2010.
Bajnaju, prebogatom poslovnom čovjeku, koji se tek prije nekoliko godina otisnuo u političke vode, premijerska plata sigurno nije najbitnija stavka prihoda, ali je tim činom bez presedana pokušao da ukaže na više ciljeve svoje misije.
Bez presedana je bio i sam njegov izbor za sedmog predsjednika mađarske vlade od promjene društvenopolitičkog uređenja 1990. godine. Prvi put je, naime, iskorištena ustavna kategorija "konstruktivnog" glasanja o nepovjerenju aktuelnom premijeru, koja omogućava dogovor vladajućih stranaka da naprave kadrovsku rotaciju unutar koalicije.
Mađarska, istina, ima od maja prošle godine manjinsku vladu, ali Mađarskoj socijalističkoj partiji (MSP) spolja pomaže bivši partner, liberalni Savez slobodnih demokrata, pa je ideja Đurčanja mogla da se sprovede u djelo.
On je mogao da podnese klasičnu ostavku, ali bi time mandat vratio šefu države Laslu Šojomu, koji baš nema mnogo simpatija prema socijalistima i sigurno bi predložio nekog drugog mandatara.
Ovako se sve obavilo "unutar kuće", a Bajnaja, dosadašnjeg ministra privrede, predložio je sam Đurčanj, nakon nekoliko neuspjelih pokušaja sa drugim kandidatima. Ekonomista iz Segedina, koji je prije nekoliko mjeseci proslavio 40. rođendan, prihvatio je izazov, a svom mentoru se odužio izborom dvojice njegovih ljudi na važne položaje.
Čaba Laslo, dosadašnji ministar saobraćaja i energetike, postao je ministar u Kancelariji premijera, dok je bivši šef Đurčanjovog kabineta 29-ogodišnji Adam Fičor dospio na čelo Službe nacionalne bezbjednosti.
Bajnaj je udovoljio i zahtjevu liberala da se na ključne privredne pozicije postave spoljni, nestranački stručnjaci, mada su socijalisti silno željeli da ministar finansija Janoš Vereš ostane na položaju.
Polovinu resora je, međutim, zadržala stara garda. Ostali su Imre Sekereš (odbrana), Jožef Graf (poljoprivreda), Tibor Drašković (unutrašnji poslovi i pravosuđe), Ištvan Hiler (prosvjeta) i još neki, dok je potpredsjednik MSP Peter Kiš prešao s mjesta ministra Kancelarije na položaj zamjenika premijera.
Tako je Bajnajeva vlada postala i stručna i politička, zavisno iz kojeg ugla se gleda. On sam je rekao da nema političkih ambicija, kao ni većina njegovih ministara, odnosno da želi isključivo da do narednih redovnih izbora, u proljeće 2010. godine, izvuče zemlju iz finansijske i privredne krize i, kako je naglasio, krize povjerenja.

Ostale vijestiArhiva