"BiH pregovara sa MMF i nakon toga će se vidjeti koje će mjere iz toga proisteći. Mislim da će to biti vrlo zanimljivo, jer nisam siguran šta će tačno MMF preporučiti“, rekao je Gligorov.
On je napomenuo da BiH ima Valutni odbor, zbog čega neka stimulativna politika tražnje nije jednostavna, a, s druge strane, dalja štednja ili dalje smanjivanje tražnje bilo bi "vrlo rđava stvar i vrlo negativno uticalo na recesiju".
"Mislim da će MMF i vlade u BiH imati složen posao da nađu pravu mjeru između jednog i drugog, odnosno da se, ipak, stimuliše privreda, a da se ne mijenja trgovačka politika, s obzirom na Ceftu i evropske ambicije, kao i da se održi monetarna i stabilnost kursa. Mislim da će to biti dosta složen posao", dodao je on.
Gligorov je ocijenio da je prednost za BiH to što su eventualne negativne posljedice na platni bilans i spoljnu politiku nešto što nije novina za ovu zemlju.
On je naveo da od zemalja bivše Jugoslavije, za sada BiH nije država koja se nalazi u najvećoj ekonomskoj krizi i da su u goroj situaciji Srbija i Hrvatska.
"Ali, to ne znači da ne može tako biti. U mnogo težem položaju bila je Srbija prije sporazuma sa MMF, jer je to bilo praktično stanje bankrotstva i nemogućnosti da se finansiraju spoljne obaveze. To je sada na neki način za trenutak riješeno, a vidjećemo kako će biti kasnije“, dodao je on.
Gligorov je naveo da se u vrlo komplikovanom položaju nalazi Hrvatska zbog velikih obaveza prema inostranstvu i da se ne zna da li će to biti moguće refinansirati.
"U BiH je problem što je privredna aktivnost niska, što vlada velika nezaposlenost i što je i ono malo izvoznog sektora, koji je počeo da funckioniše, sada pogođeno zbog kretanja sa svjetskim cijenama. To je neprijatan povratak u ranije stanje, ali nije riječ o kolapsu sistema, pa BiH nije u tako rđavom stanju“, rekao je Gligorov.

Ostale vijestiArhiva