Vijesti
Svijet
Rat za naftu, ali na Arktiku: Ispod ledenog pokrivača leži oko 90 milijardi barela nafte15.05.2009. 12:00
Izvor: 24 sata
Može li područje hladnog Arktika u vrlo skoroj budućnosti postati i poprištem jednog novog, u doslovnom smislu hladnog rata?
Ovog puta za dragocjene zalihe nafte i plina koje se skrivaju ispod stotina metara arktičkog leda i koje žele Amerikanci, Danci, Norvežani i Rusi. Prema podacima koje je nedavno objavila naučna agencija američke vlade U.S. Geological Survey, ispod ledenog pokrivača leži oko 90 milijardi barela nafte.Koliko je to bogatstvo najbolje govori podatak da je trenutna svjetska potražnja za naftom nešto manja od 90 miliona barela dnevno. Danas je u Rusiji predstavljena nacionalna sigurnosna strategija u kojoj se predviđa borba za prevlast nad područjem Arktika koja bi u idućih desetak godina mogla prerasti čak i u – vojni sukob.
Taj dokument u kojem se analiziraju i mogući oružani sukobi na granicama Rusije obuhvaća vrijeme do 2020. godine i u njemu je Arktik jedno od najvažnijih područja, otkriva londonski Times. Sigurnosnu strategiju koja je predstavljena danas odobrili su, naravno, predsjednik Medvedev, premijer Putin, Vijeće za sigurnost, ali i šefovi vojnih i sigurnosnih službi.
Kremlj je, dakako, naglasio da ta strategija nije nikakav pokušaj "militarizacije Arktika", ali vrlo se jasno može iščitati da je Rusija spremna svim sredstvima braniti svoje interese. To se može vidjeti i iz istupa ruskih diplomata poput Dmitrija Rogozina, veleposlanika pri NATO-u, koji je u martu upozorio tu organizaciju da nemaju šta tražiti na Arktiku.
Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je i Norvešku za vojne vježbe koje na Arktiku trebaju prejudikovati vlasništvo nad područjem, a svoje velike želje Rusija je pokazala i 2007. kad je posebni izaslanik Kremlja Artur Čilingarov na čelu istraživačke ekipe postavio rusku zastavu na arktički led.
I dok se u igri za Arktik svi međusobno optužuju, stručnjaci upozoravaju da bi se dolaskom naftnih i plinskih kompanija mogla dogoditi klimatska katastrofa. Zbog sadašnjeg zagrijavanja planete te su zalihe nafte i plina sve bliže istraživanjima i proizvodnji, a šta će biti sa polarnim medvjedima, ugroženim vrstama životinja, naseljima starosjedilaca – niko ne zna. Naftna industrija će Arktik pretvoriti u novi Houston i to ćemo skupo platiti, smatra Frank O Donell, predsjednik organizacije Clean Air Watch.
Ostale vijestiArhiva
- 02/09 Inflacija prijeti labavoj monetarnoj politici…
- 17/05 Blinken s uticajnim kolegama: Užurbana potraga…
- 22/03 Turistička industrija upozorava na gubitak…
- 06/02 Borelj očekuje da se ruska vakcina protiv…
- 04/12 U Švicarskoj uz ograničenja skijanje za Božić,…
- 10/11 Makron: Francuska je uz Armeniju, trajno…
- 07/10 Italija uvela obavezno nošenje maski i produžila…
- 25/09 Otkazan doček Nove godine na Tajms skveru
- 31/07 "Zid mama' protiv rasizma i policijskog nasilja…
- 27/07 Huawei organizira online samit o ulozi tehnologije…
- 23/07 Ukupan broj zaraženih u Brazilu nadmašio…
- 29/06 EU će do ponoći odobriti listu zemalja za…
- 25/06 U Parizu će se testirati 1,3 miliona ljudi
- 21/06 Do pet godina zatvora za kršenje karantina…
- 17/06 U Beču projekt pretvaranja energije iz metroa…
- 13/06 Grčka ostrva na prodaju: Cijene snižene,…
- 09/06 Italiji prijeti najgora recesija od Drugog…
- 05/06 VIRUSOLOG KATEGORIČAN “Austrija u pravu za…
- 01/06 Grci spremili svojevrsne TURISTIČKE VODIČE
- 27/05 Svaka šesta mlada osoba ostala bez posla…
- 23/05 DW: Ko mora u karantin kad doputuje u Njemačku
- 19/05 Novo žarište virusa, obustavlja se saobraćaj…
- 12/05 Da li će Evropa biti spremnija za drugi talas…
- 08/05 EU odlučila - granice zatvorene do 15. juna