Potvrdio je to za "San" federalni inspektor za ceste Amer Zilić dodajući da su federalni inspektori naredili da te pumpe sklope ugovor sa Direkacijoma ceste FBiH o naplati naknade za korištenje cestnog zemljišta.
"Visina ove vrste cestarine zavisi od kvadrature javnog dobra koje koristi, a za jedan kvadratni metar vlasnici benzinske pumpe trebaju platiti šest KM. Ukoliko se radi o prometnoj cesti, kao što je to M17, onda se dodaje još 20 posto zbog opterećenja, dok pumpe koje se nalaze uz puteve koji su manje opretećeni plaćaju šest KM", pojašnjava Zilić.
U većini slučajeva vlasnik pumpe dužan je platiti Direkciji za ceste od pet do 10 hiljada KM godišnje, a neki čak i 18 hiljada KM, u zavisnosti kako je otkupljivano zemljište i gustune saobraćaja.
To znači da samo u Tuzlanskom kantonu Federacija prošle godine nije naplatila oko 100 hiljada KM budžetskih sredstava.
Naš sagovornik navodi primjer da se na putu Tuzla - Lukavac koji je manje prometan ova obaveza plaća od 2,5 do pet hiljada KM.
"Direkcija za ceste treba tražiti isplatu tog novca, a može djelovati i represivno - postavljanjem ograde", naglašava Zilić.
On podsjeća da korištenje cestnog zemljišta - asfalruirana uključna i isključna traka, ulaz i izlaz kao i zeleni pojas između pumpe i magistralne ceste - obavezni su plaćati svi vlasnici pumpi od momenta kada dobiju rješenje za rad.
HIFA Petrol jedna je od rijetkih naftnih kompanija iz koje su željeli komentarisati ovaj problem.
"HIFA redovno izmiruje svoje obaveze prema državi među kojima je i plaćanje naknade za korištenje cesetovnog zemljišta. Direkciji za ceste FBiH godišnje platimo ukupno 8.449 KM i to 7.776 za benzinsku pumpu u Vogošći i 673 KM za pumpu u Zavidovićima koja je puno manja i nalazi se na manje prometnoj cesti", kaže za Senija Šaranović, računovođa HIFA Petrola.

Ostale vijestiArhiva