Ovo su rezultati analize o sistemu socijalnih davanja u BiH, koju je uradio Ured Svjetske banke u BiH.
"Situacija je društveno neprihvatljiva, ekonomski neefikasna, a fisklano neodrživa. Vrijeme je za kompletni remont sistema. Naš savjet vlastima je da poboljšaju i uvedu mehanizme za bolje usmjeravanje novca ka siromašnijim, ojačaju sistem administracije programa i sistem registracije korisnika te racionaliziraju programe za pružanje naknada korisnicima", istakao je Marko Mantovaneli, šef Ureda Svjetske banke u BiH.
U BiH se oko četiri odsto bruto nacionalnog dohotka (BND) izdvaja za socijalnu pomoć.
"Veliki dio entitetskih budžeta otpada na ove troškove i to 40 odsto budžeta FBiH i 14 odsto budžeta RS", kazao je Mantovaneli i upozorio kako veliki broj stanovništva pomoć prima na osnovu određenih prava, a ne stvarnih potreba.
Prema rezultatima analize Svjetske banke, 27 odsto davanja za boračku populaciju dolazi do najbogatijih kategorija stanovništva, dok petina najsiromašnijih prima manje od 15 odsto ovih naknada.
"Na evidenciji je trenutno 33.000 demobilisanih boraca više nego u momentu kada je usvojen Zakon o osnovnim pravima demobilisanih boraca i njihovih porodica FBiH", kazao je Mantovaneli.
Zahid Crnkić, ministar za boračka pitanja FBiH, kaže kako čelnici Svjetske banke u pojedinim segmentima nisu u pravu, te da se boračko-invalidska naknada ne može poistovjećivati sa socijalnim davanjima.
"Država mora zbrinuti pripadnike boračkih populacija i ne daje im naknade zato što su siromašni, nego odštetu. Bogatoj osobi koja je izgubila ruku u ratu jednako moramo dati naknadu kao i siromašnoj osobi. Moramo pomoći ljudima koji se nisu snašli, jer smo prije svega humano društvo", kaže Crnkić.
On je dodao kako će se Ministarstvo potruditi da kreira kvalitetnije i provodive zakone.
U zemljama članicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) za socijalna davanja prosječno se izdvaja 2,5 odsto BND-a.
"BiH i Hrvatska su pri vrhu na međunarodnom nivou. Obje zemlje izdvajaju oko četiri odsto BND-a, međutim u BiH ovu pomoć prima 30 odsto siromašnih, dok je u Hrvatskoj procenat populacije koja prima ovu pomoć duplo veći", istakao je Mantovaneli.
Istraživanja su, kako je dodao, pokazala da bi se procenat siromaštva, ukoliko bi ova pomoć bila ukinuta, povećao za svega 1,2 odsto.
Svjetska banka je spremna da pomogne bh. vlastima ukoliko naprave pravni okvir za poboljšanje ove oblasti.
"Kao pomoć za budžetsko finansiranje BiH bi, ako napravi pomake, mogla u 2009. godini dobiti 100 miliona eura, 50 miliona u 2010. i 25 miliona eura u 2011. godini. Treba napomenuti da se kantonalni i entitetski zavodi u FBiH duplaju. Stoga bi trebalo da vlasti usvoje jedan okvirni zakon, a da kantoni donesu propise koji će biti s ovim zakonom", preporučio je Mantovaneli.

Ostale vijestiArhiva