U intervjuu za Nezavisne Softić kaže da će i dalje insistirati da ovaj zakon dobije podršku.
"Generalno, nikad u FBiH nismo imali veća izdvajanja za socijalnu i boračku kategoriju i nikad veće nezadovoljstvo. Očigledno u toj raspodjeli silnih miliona postoji nešto što je nepravedno", istakao je Softić.
Komentarišući nedavno neizglasavanje izvještaja o radu Vlade FBiH, on je ocijenio da to pokazuje da nešto ne štima u Vladi ili unutar parlamentarne većine.

Da li Predstavnički dom može insistirati da zakon o osnovnim pravima osoba sa onesposobljenjem bude usvojen u Domu naroda, s obzirom da ga je Vlada FBiH ocijenila neprihvatljivim?
SOFTIĆ: Vlada je zauzela prilično nejasnu poziciju, kada je riječ o ovom zakonu. Nedžad Branković, premijer FBiH u ostavci, poslanicima je u ime Vlade obećao kako će zakonu dati punu podršku. Nakon toga Vlada je promijenila mišljenje. Kad smo vidjeli da Vlada opstruiše usvajanje ovog zakona u Domu naroda, onda se mi koji smo u Predstavničkom domu digli ruku za zakon osjećamo prevarenim od Vlade. Uslov za glasanje bio je da Vlada da podršku ovom zakonu. I dalje ćemo insistirati da zakon dobije podršku i u Domu naroda. Nakon razgovora s predstavnicima Svjetske banke i MMF-a uvidjeli smo da je neophodno uvođenje imovinskog cenzusa. Bilo bi ozbiljno od Vlade i Doma naroda da daju podršku ovom zakonu. Zatim bi novi premijer ili eventualno nova vlada trebalo da razmotre kako će završiti reformu u ovom sektoru.

Kakva će biti sudbina zakona, ako ne prođe u Domu naroda?
SOFTIĆ: Nemamo naredbodavnu funkciju u odnosu na Dom naroda. Predstavnički dom i predlagači zakona Klub SDA i Stranke za BiH, ako bude nastavljena opstrukcija usvajanja zakona, mogu tražiti ostavku resornog ministra (Perica Jelečević), koji je praktično dao podršku zakonu kad smo ga mi usvajali.

Mjere za ublažavanje posljedica ekonomske krize dva puta su sa Predstavničkog doma vraćane Vladi FBiH na razmatranje. Kada će ova tačka biti ponovo uvrštena na dnevni red?
SOFTIĆ: Sasvim je prirodno da o ovim zaključcima raspravljamo kad bude rebalans budžeta, s obzirom na sve ono što nas prilikom rebalansa očekuje. Tačno je da Vlada nije razmatrala ove zaključke, pa će Kolegij Predstavničkog doma ponovo zatražiti od Vlade FBiH jasne i objedinjene zaključke. Nažalost, od momenta kad smo počeli razgovore sa Građanskom koordinacijom i kad smo ovu tačku uvrstili u dnevni red, nakon iscrpne rasprave dogodile su se stvari koje nisu bile predvidive. Prvo ostavka premijera FBiH, a onda Vlada je zatražila da o ovim mjerama raspravljamo kada bude i rebalans budžeta odnosno u drugoj polovini juna.

S obzirom na neefikasnost Vlade FBiH, koliko je realno očekivati da rebalans budžeta bude razmatran u drugoj polovini ovog mjeseca?
SOFTIĆ: Rebalans budžeta bi trebalo da bude razmatran u drugoj polovini juna. Međutim, prvo očekujem da parlamentarna većina riješi pitanje premijera i statusa Vlade u kratkom vremenskom roku. Ako se to ne desi, očekujem ozbiljne probleme u FBiH. Kad to bude riješeno, ide rebalans budžeta, koji će podrazumijevati značajna skraćivanja u budžetu. Generalno, nikad u FBiH nismo imali veća izdvajanja za socijalnu i boračku kategoriju i nikad veće nezadovoljstvo. Očigledno u toj raspodjeli silnih miliona postoji nešto što je nepravedno. Treba nam pravednija i pravičnija raspodjela 700 miliona KM za ove kategorije. Vlada treba da uradi rezove za dobivanje stendbaj aranžmana, ali da uvede pravičniji princip za raspodjelu novca. Vjerujem da je ovo dovoljno novca da svako ko ima potrebu za pomoć države da tu pomoć i dobije.

Kako komentarišete činjenicu da su poslanici iz Kluba SDA, tokom glasanja o izvještaju o radu Vlade FBiH i inicijativi SDP-a o izglasavanju nepovjerenja Vladi, bili podijeljeni?
SOFTIĆ: Nisam bio u sali Parlamenta kad su poslanici glasali o toj inicijativi. Stranački stav je bio da se zahtjev SDP-a odbije. To je stav Predsjedništva SDA, jer razlozi SDP-a za smjenu Vlade nisu bili opravdani. Stav SDA o izvještaju o radu Vlade također je bio jasan, da ga poslanici podrže. Ova vlada, bez obzira na sve probleme, je Vlada ove parlamentarne većine i bilo bi neozbiljno nepodržati izvještaj Vlade za koju ne tražite da eventualno abdicira. U tom trenutku u sali nije bio dovoljan broj poslanika iz parlamentarne većine i zbog toga izvještaj nije prošao. Ovakav stav Parlamenta, na sreću ili nažalost, ne proizvodi nikakve pravne posljedice za Vladu. Ali, proizvodi političke poduke za parlamentarnu većinu da nešto ne štima u Vladi ili unutar parlamentarne većine. To je pitanje kojim bi trebalo da se pozabavi rukovodstvo stranaka koje čine parlamentarnu većinu.

Ostale vijestiArhiva