U saopštenju se navodi da kao konačni autoritet za tumačenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik je nakon detaljne pravne procjene zaključio da usvojeni zaključci većinom nisu u skladu sa Dejtonskim sporazumom.
"Provođenjem zaključaka bila bi ugrožena podjela nadležnosti između BiH i entiteta, pokušalo bi se Narodnoj skupštini RS dati pravo veta u odlučivanju o pitanjima na nivou BiH, podrivale bi se konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH - dejtonske institucije, i odredilo bi se da su ovlaštenja visokog predstavnika neustavna. Zbog toga je visoki predstavnik odlučio da upotrijebi svoja ovlaštenja i stavi van snage zaključke Narodne skupštine RS", smatra Inzko. "Odgovarajuće rezolucije Vijeća sigurnosti UN jasno kažu da je prema Aneksu 10 Mirovnog sporazuma visoki predstavnik konačni autoritet u pogledu tumačenja civilnih aspekata implementacije Mirovnog sporazuma i da u slučaju spora može dati svoje tumačenje i preporuke i donijeti obavezujuće odluke, kada to smatra potrebnim", navodi se u saopštenju.
U tekstu se dodaje da je ovaj stav elaborisalo i Vijeće za implementaciju mira (PIK) na sjednici u Bonu, 9. i 10. decembra 1997. godine, te su ga potvrdile sve rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o BiH, uključujući i posljednju Rezoluciju broj 1845, usvojenu 20. novembra 2008. godine.
Ovom odlukom, ističe se u saopštenju, visoki predstavnik ne dovodi u pitanje pravo svakog od entiteta, konstitutivnih naroda ili ostalih koji žive u BiH da definišu ili štite svoje interese.
"Političke stranke, politički predstavnici, druge institucije kao i pojedinci imaju pravo da iznose svoje mišljenje i zaštite svoj dignitet te, duboko sam uvjeren, moraju osigurati da se to učini na primjeren način", smatra Inzko.
On je dodao da će u budućnosti biti potrebno i korisno razgovarati i jasno artikulisati želje i strahove svih građana i konstitutivnih naroda, putem okupljanja onih čiji se glas takođe mora čuti, kao što su predstavnici nevladinih organizacija, interesne grupe i druga udruženja.
"Dijalog mora biti konstruktivan i pozitivan kako bi se došlo do zajedničke vizije za budućnost zemlje i njenog ustavnog okvira", rekao je Inzko. "To bi moglo uključivati i mogućnost da domaće institucije, uključujući i Ustavni sud, budu konsultovane u vezi sa ovim pitanjima. Istovremeno, političkim liderima u BiH pružam priliku da se fokusiraju na prioritete evropske budućnosti ove zemlje i da ostvare ciljeve koje je definisao PIK", rekao je Inzko.
Prema njegovom mišljenju, uspješna politika znači kreiranje situacije od koje svi imaju korist.
"To se ne može postići putem isključivih zahtjeva i politike nultog zbira u kojoj neko uvijek mora izgubiti", smatra Inzko.
BiH, rekao je Inzko, mora ići u korak sa ostatkom regiona, gdje zemlje ostvaruju napredak na osnovu vlastitih uspjeha.
"EU je i dalje opredijeljena za BiH i njenu evropsku perspektivu", zaključio je Inzko.

Ostale vijestiArhiva