Dugo najavljivane izmjene Zakon o akcizama koje su jučer stupile na snagu, dodatno su oporezovale duhanske prerađevine, naftne derivate, alkohol i kafu, te odmah prouzrokovale poskupljenje ovih proizvoda. Ovo je, naravno, otvorilo vječnu potrošačku dilemu - da li će svi proizvođači i trgovci povećati cijene, kao i uvijek na teret kupaca, ili će ipak ići i na sopstvenu štetu i smanjiti svoju maržu?
Novi zakonskim izmjenama na cigarete su uvedene dodatne akcize koje iznose 15 feninga, na kilogram sirove kafe 1,50 KM, a na kilogram pržene kafe 3 KM. Što se goriva tiče, uvedena je posebna akciza od 10 feninga namijenjena izgradnji puteva u BiH.
U stvarnosti, cijene proizvoda na koje se akcize, kao posebni porezi, odnose odmah su počele rasti. Tako je Fabrika duhana Sarajevo već formirala nove cijene cigareta, koje važe od jučer i to ovim redom - Aura extra, lights, super lights - 2,5 KM, Royal lights i blue 2 KM, Drina lights, super lights, zlatna, bijela - 2 KM, Osmica - 1,8 KM po kutiji, Code - 1,5 KM, Drina denifine (obična) - 1,5 KM, te Tigra - 1,5 KM.
O tome kako će se ova poskupljenja odraziti na građane BiH i da li će ona uzrokovati poskupljenja i ostalih životnih namirnica razgovarali smo sa sekretarom Udruženja za zaštitu potrošača Mesudom Lakotom.
"Naravno da će stupanjem Zakona o akcizama doći do bitnih promjena", ističe Lakota i dodaje da je kada se radi o proizvodima koje ne ubrajamo u životne namirnice, a to su cigarete i alkohol, do poskupljenja trebalo doći, ali da bi, kada su u pitanju nafta i naftni derivati, cijene trebale ostati kakve su bile do sada.
"Trgovci naftom, kao i njeni dobavljači, na dosadašnju cijenu uračunat će akcizu te povećati cijenu goriva, iako prema mom mišljenu do toga ne bi trebalo doći jer, kad je riječ o maloprodajnim cijenama, nafta je još sredinom prošle godine poskupila, te na svjetskom tržištu iznosi oko 130 dolara po barelu. Ta cijena još nije promijenjena i ona je svuda ista", rekao je Lakota.
On dodaje kako do poskupljenja cijena komunalnih usluga i prehrambenih namirnica također ne bi smjelo doći.
"Trebamo se prisjetiti da, kad je u parlamentu izglasan Zakon o akcizama, predstavnici iz reda hrvatskog naroda nisu digli ruku za njegovo uvođenje i tako su praktično podržali činjenicu da je naša zemlja ekonomski zavisna o robi koju uvezemo od država u regiji. Smatram da najave iz Hrvatske kako će njihovi proizvodi koje plasiraju na naše tržište poskupiti nisu na mjestu i kratkog su daha. BiH je ionako najveći uvoznik svih njihovih prizvoda, te bi upravo zbog toga trebali svoje cijene usaglasiti sa cijenama bh. prehrambenih proizvoda, jer su, naprimjer, brašno, ulje i šećer duplo skuplji nego u zemljama EU, a to je u uskoj vezi sa stanjem na regionalnom tržištu“, smatra sekretar Udruženja za zaštitu potrošača.
Kada se radi o akcizama, Lakota navodi da se mora govoriti i o nepovoljnom odnosu BiH nasuprot četiri zemlje regiona: Hrvatske, Slovenije, Srbije i Kosova.
"Naši proizvodi jednostavo su u podređenom položaju kada je u pitanju plasman i na domaćem i na stranom tržištu, te stoga mislim da će ovaj zakon unaprijediti domaću privredu. Domaći proizvod konačno se pojavljuje kao zdrava konkurencija onim stranim", kazao je Lakota.
Ovu tvrdnju potkrepljuje činjenicom da imamo robni uvoz četiri puta veći nego što su stvarne potrebe stanovništva u BiH, što se može sagledati kroz to koliko uvozimo vodu i mliječne proizvode, a imamo i kapacitet i resurse za njihovu proizvodnju.
"Naši proizvodi mogu konkurisati stranim jer su kvalitetni. Uzmimo samo da jabuke izvozimo drugim zemljama, a na našim trpezama nalaze se one koje su genetski modificirane. Odgovorno tvrdim da svojim proizvodima možemo prehraniti bh. stanovništvo", uvjeren je Lakota.

Ostale vijestiArhiva