Globalna ekonomska kriza, koja zahvatila sve pore društvenog života, prvo je zakucala na vrata kreditno zaduženim građanima Bosne i Hercegovine. Gubitak zaposlenja za desetine hiljada radnika ujedno je značio i brige oko vraćanja kredita i ispunjavanje obaveza prema bankama.
Poznato je da su dolaskom recesije banke povisile kamate dužnicima te su postavile dodatne uslove za odobravanje kredita novim klijentima. Uprkos preporukama vlasti da se snize kamate, banke čvrsto stoje pri stavu da je i bankarski sektor zahvatila kriza, te da su sve mjere bile potrebne.
Koliko je smanjena stopa povrata kredita te dali postoje reprogramiranja za vraćanje kredita, provjerili smo u nekoliko bh. banaka.
U Procredit banci navode da kada se podaci iz 2009. godine uporede sa prethodnim godinama, evidentno je da je došlo do povećanja broja kredita sa problemima u otplati.
"Gubitak zaposlenja ili smanjenje primanja za komitenta sa kreditnim zaduženjem znači opterećenje, jer primanja na osnovu kojih je kredit izdan i na osnovu kojih je komitent ušao u kreditno zaduženje ne odgovaraju tekućim primanjima. U ovim slučajevima, ProCredit Bank, kao i ostale banke u BiH, se postavljaju konstruktivno, te se trude da u kontaktu sa klijentom iznađu modus plaćanja koji odgovara primanjima komitenta“, kaže za naš portal Valentina Tolić, PR Procredit banke.
Nadležne institucije su stvorile okvir u komu se omogućava reprogram kredita u smislu odgode plaćanja glavnice kredita na period do jedne godine, uz plaćanje kamata za taj period, uz dokaz o smanjenim primanjima ili nezaposlenju.
Tolić naglašava da je ključno na vrijeme tražiti razgovor sa bankom i zajedno sa bankom pronaći načine dugoročnog prevazilaženja nastalih poteškoća u otplati kredita.
"Naglašavam, klijenti koji se suoče sa poteškoćama u otplati kredita se trebaju uputiti u svoju banku u smislu predočavanja moguće novonastale situacije, te razgovora s bankom, jer je u cilju i klijenta i banke, da postignu dugoročno rješenje u otplati kredita“, ističe ona.
Naplativost kredita je na zadovoljavajućoj razini, a u odnosu na isti period prošle godine, nemamo zapažanja koja ukazuju na značajniji rast kredita građana, odnosno firmi, čija otplata kasni, tvrde u UniCredit banci.
Prema njihovim navodima, vrlo mali je postotak kredita koje otplaćuju žiranti.
"Što se tiče reprograma kredita, u ponudi je reprogram koji prvenstveno podrazumijeva smanjenje roka otplate kredita, odnosno smanjenje glavnice kredita. Usljed trenutne tržišne situacije i povećanja kamatnih stopa na većinu postojećih kredita fizičkih osoba, krajnji rok otplate kredita je produžen za maksimalno 12 mjeseci“, istakla je Anina Cvitanović, PR Unicredit banke.
Predsjednik Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH Mensud Lakota navodi da se u kontekstu povrata kredita u vrijeme recesije u najgoroj situaciji našli najsiromašniji građani koji su uzeli mali iznos kredita te kompanije koje su podigle višemilionske iznose te sada vraćaju ogromne sume novca .
"Oblast bankarstva u BiH inače nije na pravi način riješena, jer je prilikom izdavanja licenci za rad nadležne vlasti nisu propisale obavezu procedura koje bi bile pravične i za jednu i za drugu stranu. Glavni problem se krije u ugovoru između banke i klijenta, odnosno u članu ugovora koji kaže da banka zadržava pravo da mijenja stopu kredita kada za to nađe shodno“, kazao je Lakota.
On navodi se oko 20 posto naših građana ima problema sa otplatom duga, te da su sudovi već počeli da preuzimaju određene slučajeve.
"Bojim se da ćemo doći u situaciju da će banke uskoro postati vlasnici ekskluzivnih nekretnina i vrijednog zemljišta, a da se neće naći niko od nadležnih koji će staviti tačku na to. Ovdje ne treba isključiti ni mikrokreditne orgnizacije, koje nude tzv. male i brze kredite, a koji su prilično osiromašile naše stanovništvo“, prokometarisao je Lakota.
U Udruženju banaka BiH su nam saopćili da nemaju podatke o tome koliko građana i firmi ima problema sa otplatom kredita.

Ostale vijestiArhiva