Bojim se da postoji dogovor Srba i Hrvata na štetu Bošnjaka u pogledu imenovanja na čelne pozicije u državi, izjavio je u intervjuu Sulejman Tihić, predsjednik SDA. On je, nakon povratka s godišnjeg odmora, govorio za naš list o najaktuelnijim političkim pitanjima, reviziji privatizacije, prodaji sarajevskog "Energoinvesta" te izrazio pesimizam pred nastavak političkih dogovora u BiH.

Novi premijer FBIH Mustafa Mujezinović pokazao se agilnim. Vlada je donijela nekoliko važnih odluka, usvojen je, između ostalih, i Nacrt zakona o reviziji privatizacije. Jeste li zadovoljni onime što radi federalni premijer?
- Podržavamo ovo što radi premijer Mujezinović. Mislim da dobro radi, da je dosta aktivan, što je neophodno s obzirom na masu problema koje je zatekao. Vodeći računa o sastavu Vlade i potrebi da se s partnerima dogovori, ponekad nije moguće postići ona rješenja koja zagovara stranka u cijelosti, jer moraju biti rezultat dogovora.

Podržava li SDA Vladin zakon o reviziji privatizacije?
- Ne znam, nisam upoznat s tekstom zakona. Ako bude potrebno, ako to Klub naših poslanika u Parlamentu FBIH bude tražio, mi ćemo se na Predsjedništvu izjasniti o njemu.

Šta je s privatizacijom "Energoinvesta", kakva je pozicija SDA u tom pogledu?
- Mi ćemo ovih dana na Kolegiju raspravljati o mogućnosti privatizacije određenih javnih preduzeća, između ostalog i "Energoinvesta". Treba vidjeti šta je od toga moguće, šta je dobro i šta je cilj svake od tih privatizacija, da li ili ne i pod kojim uvjetima ići u privatizaciju.

Na državnom nivou Bošnjaci gube još čelnih pozicija. Premijer Nikola Špirić ignorirao je Vaše upozorenje i stavio imenovanja na dnevni red, istovremeno ustvrdivši da ne postoji nacionalni debalans o kojem Vi govorite. Kako to komentirate?
- Za vrijeme predsjedavanja Nikole Špirića izvršena su 24 imenovanja na čelne pozicije. Od toga je 13 Srba, sedam Hrvata i četiri Bošnjaka. Na taj način ozbiljno je narušen nacionalni balans. Od 60 državnih institucija koje je imenovalo Vijeće ministara, 25 su Srbi, 19 Bošnjaci, 15 Hrvati i jedan iz reda ostalih. Umjesto da je 19 Srba, 26 Bošnjaka, deset Hrvata i pet ostalih. Debalans na štetu Bošnjaka i građana iz kategorije ostalih postoji, bez sumnje. Špirićeve tvrdnje nisu utemeljene, a on, kao predsjedavajući, odgovoran je za ovaj debalans na štetu Bošnjaka.

Imate li Vi instrumente da to zaustavite, već dugo se o tome govori, ali se stvari ne mijenjaju?
- Bojim se da u posljednje vrijeme postoji jedan srpsko-hrvatski dogovor o imenovanjima na štetu Bošnjaka. Jer, kako drugačije objasniti debalans do kojeg je došlo u Špirićevom mandatu. Vidimo po komisijama i bodovanjima da jedni druge prate, što nije dobro. Nije dobro preglasavati i praviti režije na štetu bilo kojeg naroda. Isto BiH ovo govorio da je obratna situacija. Hrvati pričaju o ugroženosti, ali ih ima više na rukovodećim mjestima nego što im pripada. Zato mi tražimo da se postigne politički dogovor o etničkom rasporedu javnih pozicija. To je ustavna obaveza Špirića i Vijeća ministara.

Kada i kako mislite pokrenuti taj politički dogovor?
- Mi pripremamo prijedlog sporazuma o etničkom rasporedu nosilaca javnih funkcija. To treba biti na Vijeću ministara BiH, to će naši ministri uputiti u proceduru. Kada sam bio član Predsjedništva BiH, imali smo sličan problem kod ambasadora i napravili smo politički sporazum. Osigurali smo proporciju, za neke važne misije osigurali smo paritet i rotaciju, tako i ovdje treba uraditi.

Hoće li biti nastavka političkih dogovora kakve smo gledali ranije - trojka, šestorka ili nešto slično?
- Nisam optimista za nastavak bilo kakvih ozbiljnih razgovora. Ne postoji atmosfera u javnosti za dogovor i kompromis. Postoji parcijalna isključivost, gdje svako priča o ugroženosti svog naroda. Mediji podržavaju politiku isključivosti, a ne dogovora. Bilo ko da pokrene proces ili napravi dogovor, koji, normalno, ne može biti po volji jedne strane, proglašava se izdajnikom. Atmosfera nije naklonjena dogovoru, kod političara ne postoji spremnost. Od politike "100 posto" do politike zadržavanja stanja. Uostalom, ja očekujem od onih koji su srušili aprilski paket da ponude bolja rješenja.

Govori se o tome da će najesen početi novi razgovori pod vodstvom Vašingtona i na njegovu inicijativu. Ima li šanse za to?
- Ne vjerujem. Kod domaćih političara nema spremnosti za to, a u međunarodnoj zajednici nema nikakvog plana. Oni nemaju ideje, a mi imamo Ustav kakav jeste, gdje oni koji su zadovoljni stanjem mogu blokirati sve. Zna se ko je zadovoljan i ko je nepravednim mirom najviše dobio, to je RS. Bez snažnog angažmana SAD prvo, ali i EU, nije moguće provesti ozbiljne reforme, a pogotovo ne ustavne.

Dobro, hoće li biti tog snažnog angažmana?
- Stalno razgovaram sa zvaničnicima međunarodne zajednice. Ne vidim da imaju plan, da će preuzeti inicijativu. Uglavnom govore o tome da se domaće političke snage trebaju dogovoriti.

Hoćemo li onda ući u predizbornu kampanju, kada će bit nemoguće dogovoriti bilo šta?
- U vrijeme izborne kampanje radio sam na ustavnim promjenama i to me na određeni način, zbog nerazumijevanja javnosti, koštalo pobjede na izborima. Sada u godini izbora ja nemam pravo, ne zbog sebe, već zbog stranke. Bojim se da bi se u sadašnjoj atmosferi to moglo negativno odraziti. Ako bi sve stranke bile dio dogovora, da se ne desi da opet neko iskoči, onda je drukčije.

Kako komentirate odluku visokog predstavnika da pokrene popis državne imovine?
- Podržavam njegovu odluku. Jedino on može napraviti približno tačan popis imovine koja treba biti predmet zakona. Dijelim mišljenje onih koji govore o tome da će tom prilikom biti otkriven niz nezakonitosti u raspolaganju ovom imovinom. Vidjeli ste koliko je bilo protivljenja. Iza toga stoje sigurno oni koji su se okoristili od te imovine. Oni se pozivaju na nekakve etničke interese. Ali, vjerujte mi, najmanje u 80 posto slučajeva, kada čujem političara da se poziva na etničke interese, iza toga stoji nekakav materijalni, grupni, pa i kriminalni interes.

Špirić je veliki demagog
- Vidite kako su vođena imenovanja, direktora Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) trebalo je imenovati prije dvije godine, direktora Direkcije za evropske integracije (DEI) prije godinu i direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prije deset mjeseci, a sada ih Špirić stavlja istog dana na sjednicu, što je nelogično. U međuvremenu je bio niz imenovanja direktora, poput CIPS-a, gdje su imenovani Srbi. Špirić je veliki demagog i on pokušava dovesti javnost u zabludu. On govori o nacionalnoj rotaciji. A zašto to nije primijenio u CIPS-u, u SIPA-i, gdje su, kako postoje te institucije, Srbi direktori.

Bošnjaci su preglasani i pri donošenju zakona o popisu stanovništva...
- Da, također i kada se glasalo o zakonu o radu stranih sudija i tužilaca. Veoma često u Domu naroda BiH imamo preglasavanje Bošnjaka. Prema statistici, to je najčešće, ali mi ne pravimo od toga poseban problem. Ovdje je došlo do velikog debalansa. Uzmite jedan CIPS, stalno je Srbin direktor. Pogledajte strukturu zaposlenih, 90 posto su Srbi. A stalno imamo probleme, upade, mahinacije, itd.

Ostale vijestiArhiva