Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, i Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera RS, smatraju da je politika dodijelila zaslužene i nezaslužene privilegije različitim kategorijama stanovništva koji su na nekom osnovu ostvarili pravo na privremenu penziju, a da je račun ispostavila radnicima i penzionerima koji su uplaćivali doprinose tokom punog radnog staža.
Rakulj kaže da RS ima samo 44 odsto ljudi koji su otišli ili u redovnu ili starosnu penziju, dok je u EU taj prosjek 76 odsto.
"Mi smo namnožili različite kategorije primaoca penzija. Politika je bila širokogrudna prema tim ljudima, a sve preko leđa radnika koji rade i uplaćuju i penzionera koji su pošteno odradili svoj puni staž", kaže Rakulj. On ističe da se to hitno mora promijeniti jer, kako navodi, zadužuju se buduće generacije.
"Relativno mlade ljude šalju u penziju, a mislim da to i njima nije korisno jer i ti ljudi žele da rade, a ne da idu u penziju", ističe Rakulj.
Mišićeva navodi da je iz ugla radnika to prevelik trošak koji utiče na visinu radničkih penzija. Ona to ilustruje činjenicom, da, kako ističe, 12 radnika izdržava deset penzionera, što "nema nigdje na svijetu", te da je to prouzrokovano time da je država mnogim kategorijama omogućila prijevremeno penzionisanje.
"Ne želim da budem pogrešno shvaćena, mi u Sindikatu nemamo ništa protiv tih kategorija, ali smo za to da to ne ide preko leđa radnika", ističe ona.
Mišićeva smatra da je potrebno ući u reformu penzionog sistema, i da to nije ekskluzivitet samo Vlade, već da se mora postići konsenzus svih dijelova društva.
"Ova vlada mora naći hrabrosti da uđe u tu reformu koja je uz zdravstvenu reformu temeljna reforma, i za to treba ulaziti u zaduženja a ne da se daju milioni za pomoć opštinskim administracijama što mi u Sindikatu držimo za pogrešno", navela je ona.
Tihomir Joksimović, portparol Fonda PIO RS, kaže da nije dobro da je udio penzionera s punim stažom toliko malen.
On je pojasnio da je do tog omjera najviše došlo kao posljedica rata i da se radi o ljudima čija su preduzeća otišla u stečaj, a ljudi nisu još ostvarili uslove za penzionisanje.
On je pojasnio da je do tog omjera najviše došlo kao posljedica rata i da se radi o ljudima čija su preduzeća otišla u stečaj, a ljudi nisu još ostvarili uslove za penzionisanje.
"Mislim da nije bilo drugog izbora nego da se tim ljudima pomogne na način da idu u privremenu penziju jer ne možete ih samo tako ostaviti na ulici", kaže on.
Pored ovih kategorija, Joksimović pominje invalide, borce, kao i ljude koji su na različite načine imali trajne posljedice od rata, i dobili pravo na prijevremeno penzionisanje.
Joksimović kaže da prosječna penzija penzionera koji su puni staž stekli na teritoriji današnje RS, odnosno području koje potpada pod PIO 335 KM, te da bi prosječna penzija iznosila između 500 i 600 maraka da je najveći dio penzionera penzije ostvario u punom stažu.
Inače, prema njegovim podacima, najviša isplaćena penzija u RS iznosi 1.564 marke, i dobijaju je lica koja su tokom punog radnog staža imala izuzetno visoke plate poput dobro plaćenih ekonomista, univerzitetskih profesora, menadžera ili ljudi na upravnim pozicijama.
Prosječna penzija ljekara specijaliste s punim stažom iznosi nešto manje od hiljadu maraka, dok ostali ljekari primaju 200 maraka manje. Srednjoškolski profesori imaju penzije između 560 i 580 maraka, dok policajci sa učešćem u ratu imaju penzije oko 480 maraka, a ostali pedesetak maraka manje.
Prosječna penzija u odnosu na prosječnu platu iznosi 40 odsto, što je u prosjeku sa zemljama u regionu.
"Budžet RS učestvuje u finansiranju sa 20,5 odsto penzija budžetskih korisnika, koji je još i dobar jer je sveden sa 28 odsto koliko je bilo u ranijim godinama", naveo je Joksimović.

Ostale vijestiArhiva