Bosna i Hercegovina bolje podnosi ekonomsku krizu nego pojedine zemlje u regiji. Ovaj zaključak nameće se nakon analize uporednih podataka o padu obima spoljnotrgovinske razmjene, prilivu stranih investicija, te padu javnih prihoda u pet zemalja bivše Jugoslavije, izuzimajući Sloveniju, koja je već objavila da je izašla iz recesije.
Podaci o uvozu i izvozu u prvom polugodištu ove godine, dobijeni od statističkih zavoda Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije, pokazuju da su privredne aktivnosti u BiH, uprkos visokom padu za oko četvrtinu, među najmanje pogođenim u regiji. Udar na spoljnotrgovinski bilans najžešći je bio u Makedoniji, gdje je izvoz manji za 42,5, a uvoz za 34,1 posto, a potom u Crnoj Gori, koja je zabilježila pad uvoza od 39,5 i izvoza od 38,8 posto. Nezavidan spoljnotrgovinski bilans imala je i Srbija, gdje je izvoz smanjen za 32,8 posto, a uvoz za 39 posto, dok je Hrvatska s manjim izvozom za 18,7 i uvozom za 27,4 posto najbliža našem rezultatu (23,8 posto manji izvoz i 25,3 posto manji uvoz). Uporedni pokazatelji o prilivu stranih investicija potvrđuju da BiH nije među atraktivnijim destinacijama u regiji, jer smo sa uloženih 257 miliona eura, upola manje nego lani, samo bolji od Makedonije, gdje je u prvom polugodištu stiglo svega 109 miliona eura investicija. Perjanica je Hrvatska, s uloženih 900 miliona eura, ali i s najvećim padom u odnosu na isti period prošle godine od 63 posto. Srbija je privukla manje investicija za 48 posto, ukupno 893 miliona eura, dok je Crna Gora s uloženih 269 miliona eura jedina zabilježila plus (pet posto) u odnosu na lanjsko prvo polugodište. Naša zemlja nema statistiku koja bi kvartalno pratila kretanje BDP-a, pa je usporedba u ovom segmentu nemoguća. Ipak, projekcije o ekonomskom padu u ovoj godini od 3,5 posto, a koji nam predviđaju međunarodne finansijske institucije, mogu se uzeti kao orijentir. Prvi kvartal pokazao je drastičan pad BDP-a u Hrvatskoj od čak 6,7 posto, dok su Srbija i Crna Gora zabilježile istovjetan pad od 3,5 posto. Najbolje je prošla Makedonija, gdje se u prvom kvartalu nije osjetio veći sunovrat (minus 0,9 posto). Još jedan uporedni pokazatelj uticaja krize, pad javnih prihoda, otkrio je da naša zemlja nije najgora u regionu.
Najveći pad od 19,8 posto zabilježila je Crna Gora, dok je naših 12 posto na niovu države otprilike jednako makedonskom deficitu od 12,5 posto. "Ovi podaci potvrđuju da se naša privreda navikla na trajnu unutrašnju recesiju, odnosno katastrofalne uslove poslovanja i nelojalnu stranu konkurenciju. Na taj način se 'očeličila' u odnosu na zemlje koje su se prethodnih godina ubrzano razvijale", prokomentarisao je Igor Gavran iz Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH. Uprkos tome, Gavran upozorava da su osnovni razlozi u relativno manjem padu pokazatelja BiH ipak oni "loši", a to je da je naša ekonomija u tolikom zaostatku u odnosu na susjede da jednostavno nije lako pasti još niže, ali da zato naoko manji procenti pada nama u praksi znače često mnogo veću štetu nego susjedima.

Ostale vijestiArhiva