Jedno od osnovnih pravila Ujedinjenih nacija je obaveza svake njene članice da ima kvalitetne podatke o sebi i da oni moraju biti uporedivi sa podacima drugih zemalja. Kako nam je rekao prof. dr. Stevo Pašalić, takvih je 38 osnovnih obilježja, odnosno podataka. Do njih se dolazi popisom stanovništva i njihovo iskazivanje je obavezno za sve zemlje članice UN-a. Međutim, iste te zemlje imaju potrebu da popisom stanovništva prikupe i podatke kojima će iskazati i svoje specifičnosti. Jedna od njih je izrazito multietnička struktura stanovništva, koja se iskazuje podacima o nacionalnoj pripadnosti, maternjem jeziku i vjeroispovijesti.

Kamen spoticanja
Upravo ti podaci su najveći kamen spoticanja u pripremi za izvršenje ove obaveze koju BiH mora izvršiti. Oni su sadržani i u prijedlogu zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2011. godine, što ga je Vijeće ministara BiH uputilo u parlamentarnu proceduru. Međutim, prijedlog je utvrđen većinom glasova jer su bošnjačke političke stranke protiv popisa koji će o stanovnicima BiH, uz osnovne lične podatke, sadržavati i one o državljanstvu, etničkoj/nacionalnoj pripadnosti, materinjem jeziku, vjeroispovijesti, invalidnosti, zaposlenosti, mjestu stalnog boravka, zatim podatke o izbjegličkom ili statusu raseljene osobe te pitanje imaju li se takve osobe namjeru vratiti u mjesto odakle su raseljene.
Šefik Džaferović zastupnik SDA u Parlamentu BiH, kaže da njegova stranka "podržava popis stanovništva koji će biti u funkciji ekonomskog razvoja i europskog puta BiH", ali ističe da "prijedlog Vijeća ministara ne uviđa činjenicu kako je od 1992. u BiH izvršeno etničko čišćenje te je došlo do velikog pomjeranja stanovništva, a takav prijedlog nikada nećemo prihvatiti". Predsjednica Kluba poslanika Stranke za BiH u državnom parlamentu Azra Hadžiahmetović naglašava da "oko stavke koja sadrži etničke i religijske kriterijume nije postojao puni konsenzus i trebalo bi da pokušamo nešto promijeniti u parlamentarnoj proceduri" i diplomatski dodaje da "nije sigurna da će zakon o popisu proći ako u njemu budu elementi oko kojih se ne slažu".
Zamjenik predsjednika HDZ-a 1990 Martin Raguž kazao je za Oslobođenje da je jedan od ključnih stavova njegove stranke da treba obaviti kompletan popis, "ali ćemo inzistirati da zakon sadrži odredbu po kojoj se rezultati popisa ne bi primjenjivali dok se ne završi korjenita ustavna reforma".

Špirićeve optužbe
"Popis stanovništva bi morao odgovoriti na pitanje gdje su Srbi iz Sarajeva, Mostara, Zenice, Travnika, Bugojna, Jajca, Bihaća i svih drugih gradova. Prema njegovom mišljenju, neuralgična točka priče o popisu stanovništva je Mostar, jer je on sveden na dvonacionalnu priču. Bošnjačka politička elita zna da bi popisom po standardima Eurostata i uz nacionalne i jezičke odrednice bile razobličene mnoge domaće i međunarodne laži koje su služile, a i danas služe, za sotonizaciju srpskog naroda", smatra predsjedavajući VMBiH i SNSD-ovac Nikola Špirić.

Ostale vijestiArhiva