Herta Miler, njemačka književnica rođena u Rumuniji, dobitnica je ovogodišnje Nobelove nagrade za literaturu, a nagrađena je za djela koja "bogatom poezijom i iskrenom prozom opisuju svijet obespravljenih", navode svjetske agencije.
Herta Miler (56), koja je 1987. godine iz Rumunije emigrirala u Njemačku, u svijetu literature debitovala je 1982. godine zbirkom kratkih priča "Duboko dolje", koju je tadašnja komunistička cenzura hitro cenzurisala.
Dvije godine kasnije u Nemačkoj je objavljena necenzurisana verzija tog djela koje opisuje život u malom rumunskom selu, čiji meštani su Nijemci, i korupciju, netoleranciju i represiju kojima su izloženi.
U Rumuniji joj je potom objavljena još jedna knjiga, ali je spisateljica zbog javnog kritikovanja Vlade i straha od tajne policije "Sekuritetee" sa suprugom pobjegla iz zemlje.
Rođena je 17. avgusta 1953. u Nikidorfu, a njeni roditelji su bili pripadnici njemačke manjine. Otac joj je u Drugom svjetskom ratu služio u SS diviziji. Mnogi rumunski Nijemci su poslije 1945. godine bili deportovani u Sovjetski savez, a među njima i majka Herte Miler, koja je provela pet godina u radnom logoru u današnjoj Ukrajini.
Mnogo godina kasnije ona će u knjizi "Atemschaukel" iz 2009. godine opisati život u egzilu rumunskih Nijemaca u SSSR-u.
Od 1973. do 1976. godine studirala je njemačku i rumunsku književnost na Univerzitetu u Temišvaru i u to vrijeme se uključila u grupu mladih autora njemačkog govornog područja koji su se suprotstavljali Čaušeskuovom režimu i tražili slobodu govora.
Poslije završetka studija radila je kao prevodilac u fabrici od 1977. do 1979. godine, a otpuštena je kada je odbila da radi kao doušnik tajne policije.
Njemački pisac Ginter Gras izjavio je juče da je impresioniran i veoma zadovoljan što je ovogodišnja Nobelova nagrada za literaturu pripala nemačkoj književnici Herti Miler.
"Veoma sam impresioniran i zadovoljan zato što je ona izuzetno dobra autorka", rekao je Gras i dodao:
"Priznajem da je moj favorit bio izraelski književnik Amos Oz, ali želim da istaknem da je Švedska akademija donijela veoma dobru odluku", dodao je Gras, koji je Nobelovu nagradu za književnost dobio 1999. godine.

Ostale vijestiArhiva