Oprezno je riječ kojom bi se u najkraćem mogle opisati jučerašnje reakcije članova rukovodstava stranaka čiji su lideri u petak učestvovali u razgovorima sa najvišim političkim predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije u vojnom kampu EUFOR-a u Butmiru.
Na sastanku nikakav dokument nije ponuđen niti potpisan, a lideri su dobili priliku da još jednom iznesu stavove o mogućnostima uspostave ustavnih i zakonskih mehanizama koji će BiH osigurati brz kandidatski status u EU i članstvo u NATO-u. Poruke zamjenika američkog državnog sekretara SAD-a Jamesa Steinberga, šefa švedske diplomatije Carla Bildta i evropskog komesara za proširenje Ollija Rehna su nedvosmislene, smatraju u strankama.

Entiteti i država
- Evidenatan je visok nivo predstavljanja administracije SAD-a i EU i visok stepen usaglašenosti njihovog nastupa koji karakteriše prilična sistematičnost i izražena odlučnost da se uspije. BiH se nudi veoma brzo ukidanje viznog režima, aplikacija i prihvatanje kandidatskog statusa u EU i ubrzano učlanjenje u NATO. Od bh. lidera se traži da postignu dogovor u cilju efikasnijeg funkcionisanja državnih institucija, razrješenja ustavnih pozicija nadležnosti entiteta i države i otklanjanje blokada u sadašnjem ustavnom sistemu. Traži se kompromis i to u ovom trenutku jeste najvažnije i oko toga je, po mišljenju SDA, moguć i neophodan kompromis, kazao je predsjednik GO SDA Halid Genjac napomenuvši da butmirski sastanak treba posmatrati kao etapni proces.
SDA očekuje da će nakon konsultacija naredne sedmice, eksperti iz Washingtona, Stockholma i Bruxellesa sačiniti draft dokumenta "koji će biti osnova izvršavanja onoga što se dogovori u optimalnom vremenu".
- To znači na bazi dogovorenih i usaglašenih principa, pristupiti izmjenama Ustava što bi trebalo završiti najkasnije do marta i, nakon toga, izmjene Izbornog zakona do maja, napominje Genjac.
U BiH su očigledno na sceni nefunkcionalnost, konflikti i političke krize, koje uglavnom proizvodi Milorad Dodik i njegova politička opcija što se manifestuje kroz blokade na svim poljima, a OHR kao sredstvo deblokade, očito, ne funkcionira, smatra potpredsjednik SBiH Safet Halilović.
- Nefunkcionalnost političkog sistema u BiH mora biti prevaziđena i, naravno, za to je potreban pragmatični pristup. Pozicije različitih političkih opcija u globalu su poznate. Međunarodna zajednica, pogotovo SAD kao najvažniji politički faktor, su probuđeni na ozbiljnost tih problema. Za razliku od realpolitičkog pristupa iz 1996, sad imamo veću zainteresovanost viših nivoa vlasti u SAD-u da se problem riješi. Međutim, ne ide se tu presijecanjem vanrednim mjerama. Očigledno da su događaji u Butmiru prvi čin sondiranja terena i akceptiranje pristupa najvažnijih učesnika i pokazatelj da doista postoji politička volja da se problem riješi. Zato bi nastavak razgovora za 10-ak dana trebalo da bude istinsko suočavanje sa pitanjima rješenja problema BiH, naglasio je Halilović.
On je ponovio stav SBiH da je srž problema način odlučivanja u Parlamentu BiH dodavši da je to nužno prevazići "reformom entitetskog glasanja".
- Je li to prenošenje nadležnosti na Dom naroda, što odgovara i predstavnicima hrvatskog naroda koji sad praktično ne mogu koristiti taj institut ili nešto drugo, pokazaće razgovori. U funkciji jednakopravnosti svih potrebno je osigurati mehanizme pri čemu niko neće imati monopol da blokira integriranje BiH u EU, naglasio je Halilović.
U SDP-u su zadovoljni činjenicom da su predstavnici američke administracije i EU pokazali ozbiljnost u pristupu bh. problemima.
- Sad je loptica prebačena djelimično na domaće političare, s tim što sumnjam da će liderima biti dozvoljeno da za deset dana dođu i nastave priču tamo gdje je prekinuta u petak, kazao je generalni sekretar SDP-a Nermin Nikšić.
HDZBiH smatra da bi BiH do kraja godine trebala riješiti otvorena pitanja koja se odnose na dobijanje kandidatskog statusa u EU i ulaska u NATO.
- Naš stav je neupitnost BiH na euroatlantskom putu i žurno rješavanje preostalih pitanja koja će BiH omogućiti kandidacijski status za EU i pristup NATO-u. Sve ono što Bruxelles traži od BiH, treba ispuniti i nema više nikakvog razloga da tu postoje bilo kakva otvorena pitanja ili prepreke, naglasio je glasnogovornik HDZ-a BiH Mišo Relota.
On je napomenuo da ta stranka ostaje pri stavu da ustavna reforma mora donijeti punu i istinsku ustavnu jednakopravnost tri konstitutivna naroda.
- Tu mora biti usvojen jasan plan aktivnosti cjelovite ustavne reforme, a nikakve kozmetike, dodao je Relota.
Milorad Dodik, lider SNSD-a, kazao je da sastanak u Butmiru treba posmatrati kao pokušaj SAD-a i EU da se deblokiraju neka pitanja koja oni smatraju kao važna za europske i euroatlanske integracije BiH.
- Sad je već jasno da oni u razgovore vraćaju neke minimalne ustavne promjene koje, kad se uđe u detalje, ukazuju da to baš i nije tako. Rekli smo da nismo zainteresovani za ustavne promjene i nemamo nikakav prijedlog u vezi s njima, odnosno da možemo samo čuti šta drugi misle o tome, izjavio je Dodik u intervjuu za RTRS.
On je kazao da se sve u vezi sa ustavnim promjenama mora vratiti u institucije sistema, u Parlament, koji će odlučiti o obimu, širini i zahvatima koje neko predlaže. Odbacio je mogućnost da Vijeće ministara preraste u vladu BiH, kao i da država ima jednog predsjednika. RS, zaključio je Dodik, može prihvatiti razgovore o „minimalnim korekcijama Ustava BiH", ne želivši u ovoj fazi otkriti na šta misli.

S kim RS razgovara
- U BiH je na sceni debalans političkog dogovora na bazi činjenice da kod Bošnjaka nema konsolidovanog pregovarača i zato upadaju stranci da bi predložili sve ono što smo čuli od Bošnjaka. Mi iz RS-a nemamo s kime razgovarati, mi pregovaramo sa strancima, ne pregovaramo sa Bošnjacima, naveo je Dodik.
Potpredsjednik PDP-a Branislav Borenović je rekao da je "sada veliki teret i odgovornost na vladajućoj petorci u BiH oko rješavanja pitanja koja su na sastanku u Butmiru definisana kao prioritet daljeg europskog puta BiH".
Govoreći o nastavku razgovora 20. oktobra, Borenović je naglasio da očekuje da se razriješe neka operativno-tehnička pitanja, odnosno pitanja koja su ključna za one koji vrše vlast u BiH, a tretiraju određena zakonska rješenja, inicijative i odluke koje treba da odblokiraju procese kada je riječ o državnoj imovini, liberalizaciji viznog režima i euroatlanskim integracijama.

Ostale vijestiArhiva