"Ako butmirski pregovori propadnu, EU i SAD imaće alibi da kažu - ne možemo mi raditi za vas, uradite i vi nešto, što bi praktično značilo dodatno zaoštravanje političke situacije u BiH, jer ide preizborna godina, kao i usporavanje svih razgovora o približavanju ove zemlje EU", rekao je Komšić novinarima. On je ocijenio da su butmirski pregovori bili organizovani na brzinu.
"Moj je utisak da predstavnici međunarodne zajednice, koji su to organizovali, jer je za tim evidentno postojala potreba, nisu pripremili teren kako treba i zato se sada dešavaju neke stvari u butmirskim pregovorima koje su, možda, nama koji živimo u BiH, bile logično očekivane, a za strance začuđujuće", rekao je Komšić.
Prema njegovim riječima, stranci polaze jednostavnom logikom - imate šansu, hoćemo da vam pomognemo, a šta vas toliko sprečava da se dogovorite, dok istovremeno u našim glavama stvari stoje malo drugačije. On je rekao da mu se neka rješenja iz Butmira ne dopadaju, pogotovo raspodjela državne imovine. Govoreći o OHR-u, Komšić je rekao da nije stvar visokog predstavnika treba li on BiH ili ne treba.
"Posljednja tri visoka predstavnika, po svemu onome što rade, u potpunosti se razlikuju od svojih prethodnika, pa se u nekoj slobodnijoj ocjeni može reći da BiH nema više visokog predstavnika", rekao je Komšić. On je ocijenio da su bonska ovlašćenja najvažnija stvar koja "stvara gužvu" oko visokog predstavnika.
"Nije problem što postoji OHR, ili osoba koja obavlja funkciju visokog predstavnika, nego je stvar u bonskim ovlašćenjima, koja treba ili ne treba primjenjivati", rekao je Komšić.
"Bonska ovlašćenja mogu se dati komesaru za proširenje EU, komesaru za inostranu politiku i bezbjednost ili predsjedniku Evropske komisije da građani imaju osjećaj sigurnosti ako stvari u BiH krenu loše, da neko može da potegne bonska ovlašćenja", istakao je Komšić.
Ističući da su NATO i EU dva najvažnija spoljno-politička cilja BiH, Komšić je rekao da je BiH daleko bliža NATO-u nego EU.
"Predali smo aplikaciju za akcioni plan za članstvo u NATO i očekujemo odgovor da li ćemo postati kandidat", rekao je Komšić i dodao da, generalno gledano, postoji pozitivno raspoloženje zemalja članica prema prijemu BiH u ovu vojnu alijansu. Ističući da je do BiH da radi brzo i efikasno, a ne da ne usporava na putu ka NATO-u, Komšić je istakao da bi se, ako bi stvari išle dosta dobro i vlast BiH bila odgovorna prema svemu onome što zahtijeva NATO, moglo očekivati da BiH u novembru iduće godine bude pozvana da postane punopravna članica NATO-a.
"Sa prijemom u EU stvari stoje daleko lošije, ne zbog EU, nego, prije svega, zbog organa vlasti na nivou BiH, koji se ne trude da ispune Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao i sve ono što smo kao država preuzeli na stvaranju uslova da prijem u članstvo u EU bude mnogo brži", rekao je Komšić. On je prisustvovao tribini pod nazivom: "Za čovjeka - građani u dijalogu sa ljudima iz Socijaldemokratske partije (SDP) BiH", koju je organizovao zvornički SDP.

Ostale vijestiArhiva