Inzko je u intervjuu za web portal "Sarajevo-x" naglasio da se odgovornost za budućnost zemlje treba pomaknuti od međunarodne zajednice ka političarima i javnosti BiH, te da je potrebno napraviti korak od Dejtona ka Briselu, odnosno od doba OHR-a do Kancelarije specijalnog predstavnika EU.
"Jedna od prekretnica na tom putu je zatvaranje OHR-a i tranzicija u prisustvo predvođeno EU. Zatvaranje OHR-a nije cilj samo po sebi, već pokazatelj da je BiH došla u fazu kada može ići dalje bez Kancelarije visokog predstavnika", rekao je Inzko.
Visoki predstavnik je istakao da neće biti novog rata u BiH, jer su svi naučili lekciju u devedesetim godinama prošlog vijeka.
"Politička stabilnost je nešto drugo. Izlaz iz sadašnje stagnacije nije nalik izmišljanju tople vode", rekao je Inzko.
Visoki predstavnik u BiH izrazio je nadu da će RS omogućiti OHR-u pristup podataka o imovini, te da će, ako se to dogodi, popis biti gotov do narednog sastanka Savjeta za provođenje mira (18. novembra).
"Kad imamo popis, onda su opet na redu domaći političari koji se trebaju dogovoriti o raspodjeli imovine. Nalazimo se u nekoj vrsti paradoksalne situacije: RS, koja se najglasnije zalaže za tranziciju iz OHR-a u Kancelariju specijalnog predstavnika EU, najmanje je kooperativna na terenu i time ne doprinosi bržoj tranziciji", tvrdi Inzko. On je istakao da još ima vremena do 18. novembra, datuma narednog sastanka Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira, napominjući da se ove sedmice stručnjaci iz SAD i EU vraćaju u BiH da nastave razgovore oko procesa koji je počeo u Butmiru, koji je od ključnog značaja za zemlju.
"U taj proces je investirano puno političkog kapitala i ja vidim snažnu želju u međunarodnoj zajednici da se dođe do dogovora o ustavnim promjenama koje bi napravile BiH funkcionalnijom, jeftinijom i koje bi omogućile da se BiH približi EU i NATO-u. Mislim da se trebamo više brinuti da se iz Butmirskog procesa ne povuku neke političke stranke, a ne međunarodna zajednica"- smatra visoki predstavnik. Prema njegovim riječima, ukoliko lideri političkih stranaka ne uspiju postići dogovor, BiH će u najmanju ruku stagnirati, a njeni građani će osjetiti negativne efekte loše ekonomije i pogoršane političke klime u kojoj će dalji napredak postajati sve teži.
"Imajući u vidu da je samo BiH, kao cjelina, partner u procesu pregovora sa Evropskom unijom, trebaju nam ustavne reforme koje bi napravile BiH funkcionalnijom i približile je EU. Zato se moraju političari u BiH truditi da dođe do dogovora u okviru Butmirskog procesa", rekao je Inzko.

Ostale vijestiArhiva