Inzko je pojasnio da međunarodna zajednica intenzivno sarađuje sa svojim bh. partnerima kako bi riješili ovu debatu.
"Kada to bude učinjeno, bit će moguć brz napredak prema našem krajnjem cilju, suverenoj, prosperitetnoj i demokratskoj BiH, potpuno integrisanoj u evroatlantske strukture", rekao je.
Prezentirajući Izvještaj OHR-a za period od 1. maja do 31. oktobra 2009. Inzko je kazao da su "dvostruke konfuzije" uzrok trenutnih poteškoća.
"U Republici Srpskoj postoji konfuzija oko prirode entiteta i prirode države, a u oba entiteta postoji konfuzija u pogledu pravog političkog fokusa", objasnio je Inzko pred Vijećem sigurnosti UN-a.
Visoki predstavnik je kazao da "rukovodstvo Republike Srpske nije shvatilo da državni i entitetski organi imaju odvojene i posebno definisane mandate i da i jedni i drugi moraju raditi svoj posao bez međusobnog uplitanja".
"Uporne opstrukcije koje dolaze od nekih političara iz reda srpskog naroda doprinijele su odgađanju provedbe ključnih reformi, uključujući i one koje bi osigurale ukidanje viznog režima za građane BiH", dodao je Inzko.
Republika Srpska je, kazao je, stvorila problem na državnom nivou, a onda kritikovala državu zbog postojanja problema. Istakao je da se "maloj grupi zbunjenih pojedinaca ne može dozvoliti da ignorišu nade i zajedničke napore miliona građana BiH" te napomenuo da je ove godine u BiH desetine hiljada građana ostalo bez posla zbog svjetske recesije i nedonošenja ključnih zakona, a da "politički establišment ignoriše ovu egzistencijalnu krizu u kojoj su se našle stotine hiljada porodica".
Inzko je istakao i nepostizanje napretka u usklađivanju javne uprave i javnih emitera sa evropskim standardima i upozorio na "sve veće politiziranje pitanja povratka izbjeglica".
"Ovaj dugi niz primjera neuspješnog rada administrativnih organa, parlamentarni zastoj, neprikladne reakcije vlasti i stanje opšte bijede imaju politički, a ne strukturalni ili administrativni korijen, rekao je Inzko, opisujući inicijativu Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država da se krene sa mrtve tačke kao odlučan pokušaj da se direktno uhvati u koštac sa rješavanjem političkog problema u središtu teškoća sa kojima se BiH trenutno suočava.
Zadatak sa kojim se bh. lideri odmah moraju suočiti, uz međunarodnu pomoć je, objasnio je Inzko, "ispunjavanje ciljeva u oblasti vladavine prava i ekonomskih reformi, rješavanje pitanja državne i vojne imovine, osiguranje kontinuiranog povratka izbjeglica i, gdje je to potrebno, eliminisanje političke opstrukcije u ispunjavanju ovih dejtonskih ciljeva".
Visoki predstavnik je zahvalio Vijeću sigurnosti na odluci da odobri produženje izvršnog mandata EUFOR-a u BiH za koji je rekao da predstavlja "garanciju građanima da međunarodna zajednica neće tolerisati čak ni mogućnost da ponovo dođe do nasilja".
Prije svog obraćanja Vijeću sigurnosti, visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU je u kratkim crtama obavijestio generalnog sekretara UN-a Ban Ki-moona o načinu na koji međunarodna zajednica može pomoći BiH da prevaziđe postojeće izazove.
On se takođe sastao i sa ambasadorom BiH pri UN-u Ivanom Barbalićem i izrazio svoju podršku intenzivnim naporima misije BiH da se pripremi za članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a slijedeće godine, saopšteno je iz OHR-a.

Ostale vijestiArhiva