Sulejman Tihić traži da se Izborni zakon BiH i Poslovnik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH sa Ustavom BiH.
Zbog neustavnih odredbi Izbornog zkona BiH - član 9.1. stav (2) i (3), u sadašnjoj strukturi Predstavničkog doma nije ispoštovan ustavni princip o proporcionalnoj zastupljenost sva tri konstitutivna naroda i ostalih građana BiH prema popisu stanovništva iz 1991. godine.
Predstavnički dom ukupno ima 42 zastupnika, 14 sa teritorija entiteta RS-a i 28 sa teritorija entiteta FBiH: 22 Bošnjaka (od kojih su 20 sa teritorija FBiH, a 2 sa teritorija RS-a), 13 Srba (12 sa područja RS-a, 1 sa područja FBiH), 7 Hrvata (svi iz FBiH, nijedan sa područja RS-a. Predstavnika nacionalnih manjina, odnosno ostalih građana BiH nema nijednog.
Zbog toga se entitetsko glasanje, propisano članom IV/3 d) Ustava BiH i članom 79. Poslovnika Predstavničkog doma, pretvorilo u etničko jer o njemu ekskluzivno odlučuju predstavnici naroda koji imaju većinu u jednom ili drugom entitetu. Za razliku od institucija zakonodavne vlasti i načina odlučivanja u njima, u izvršnoj vlasti ispoštovan je ustavni princip o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih građana BiH u skladu sa popisom stanovništva iz 1991. godine.
Cilj ove inicijative je da se u zakonodavnim institucijama BiH i načinu odlučivanja u njima osigura poštivanje ustavne odredbe o ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana BiH na cijelom njenom teritoriju.
Budući da je članom VI/3. Ustava BiH propisano da će Ustavni sud podržavati Ustav BiH, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH zatražio je da Ustavni sud donese odluku kojom će se utvrditi da član 9.1. stav (2) i (3) Izbornog zakona BiH i član 79. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nisu u suglasnosti sa alinejom 3., 8. i 9. Preambule Ustava BiH i članom I/2 Ustava BiH, te da se naloži Parlamentarnoj skupštini BiH da sporne odredbe Izbornog zakona BiH i Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usladi sa Ustavom BiH.

Ostale vijestiArhiva