Ugovor, koji će biti finansiran zaduženjem kod Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke, potpisali su Ivan Knezović, generalni direktor BHŽJK, Petko Stanojević, generalni direktor ŽRS, i Žan-Žak Kolb, predstavnik austrijskog konzorcijuma. Nakon potpisivanja ugovora istaknuto je da će za dvije godine ŽRS imati savremene signalno-bezbjednosne uređaje i osigurane stanice, čime će biti povećana bezbjednost i brzina saobraćanja na prugama.
"Projekti koje smo do sada realizirali su iz sfere osiguranja stanica i elektronskog osiguranja stanica signalno-bezbjednosnim uređajima i u tom smislu ovaj projekat predstavlja značajan nastavak tih aktivnosti", rekao je Kolb. Knezović je istakao da će na pomenutoj dionici, dugoj 64 kilometra, biti ugrađena najsavremenija tehnologija zaštite.
"Neće to više biti mehanički signali ili zastarjela tehnologija. Rekonstrukcijom pruga BiH ide u susret zahtjevima EU i primjeni evropskih željezničkih standarda, jer kod sprovođenja panevropske saobraćajne politike nema mjesta za spore pruge i vozove koji ne mogu postići brzinu od najmanje 160 kilometara na čas", naveo je Knezović.
Ovaj ugovor nadovezao se na ranije ugovoreni posao rekonstrukcije pruge na istoj dionici s istim partnerom vrijedan 33,9 miliona evra. Stanojević je istakao da bi ugovoreni radovi trebalo da budu završeni u roku od dvije godine do kada bi trebalo da dobiju i prve savremene putničke i teretne vagone, što će doprinijeti povećanju brzine i bezbjednosti saobraćaja na prugama.
"Rekonstrukcija ove dionice veoma je značajna, jer je to najfrekventniji dio pruge od Banjaluke do Doboja, koja ima strateški značaj za RS, jer se njome kreće i najveći broj vozova za međunarodni putnički i teretni saobraćaj", izjavio je Stanojević.
U ŽRS očekuju da će kao podizvođači u navedenim poslovima biti angažovane domaće firme, što će doprinijeti zapošljavanju naših radnika.
"Firma koja je pobijedila na tenderu za rekonstrukciju pruga je najavila da će isključivo domaće firme raditi poslove remonta. Uz iskorištavanje kapaciteta naših firmi i angažovanje većeg broja radnika biće korišten i domaći materijal, što je veoma važan segment ovog posla", kazao je Stanojević. On je naglasio da ŽRS 2009. godinu završavaju sa gubitkom od 25 miliona, što je za pet miliona KM manje od planiranog minusa, te da su radnicima isplaćena primanja za oktobar.

Ostale vijestiArhiva