Čak 10 od 30 banaka u BiH u prvih devet mjeseci ove godine poslovalo sa gubitkom. Prema procjenama, dočekat će Novu godinu s gubitkom od 25 milijuna KM.
Prema podacima agencija za bankarstvo Republike Srpske i Federacije BiH, čak 10 od ukupno 30 banaka u BiH u prva tri kvartala 2009. poslovalo je s gubitkom.
Ekonomski analitičari tvrde kako je ovakovom stanju u bankarskom sektoru kumovala svjetska ekonomska kriza, kojoj su banke u BiH odoljevale do prije nekoliko mjeseci. Ipak, tada su ušle u minus, koji bi, prema procjenama entitetskih agencija za bankarstvo do kraja godine mogao premašiti 25 milijuna KM.
Dvije od 10 banaka u RS poslovale sa gubitkom, a stanje u Federaciji je znatno gore, jer će osam od ukupno 20 banaka koje posluju u tom entitetu ovu godinu završiti s gubitkom.
U međuvremenu, bankarski stručnjaci tvrde kako gubitak u njihovim trezorima neće utjecati na likvidnost banaka. Neovisni bankarski stručnjaci, međutim, ističu kako postoji bojazan kako će neke od banaka do Nove godine zapasti u još težu situaciju jer se nisu snašle u sve težim okolnostima dramatičnog povećanja broja poduzeća koja nisu u stanju vraćati preuzete kredite.
S druge strane, banke tvrde kako se građani ne trebaju plašiti mogućnosti da banke manjak u svojim kasama pokušaju nadoknaditi podizanjem kamata na kredite. Za to, kako tvrde, više nema prostora zbog jake konkurencije u ovoj oblasti. Također, rukovodstvo banaka ističe i kako nema izgleda ni za zaustavljanje kreditnih linija za građane.
Prema izvještću Agencije za bankarstvo RS, za prvih devet mjeseci ove godine dvije banke u RS zabilježile su gubitak od 3,6 milijuna KM, dok su za FBIH, koja još nije izišla sa službenim izvješćem, očekivanja još gora, jer će, prema nekim procjenama, njihov gubitak premašiti 20 milijuna KM.
Ukupna dobit bankarskog sektora je za čak 42 posto manja nego lani, na što su ovih dana upozorili i službenici Centralne banke BiH. Kemal Kozarić, guverner Centralne banke, skrenuo je pozornost na alarmantan podatak kako je u posljednjem kvartalu rast neotplaćenih kredita dosegao rekordnu razinu, najvišu u poslijeratnom razdoblju!

Podaci ipak nisu zabrinjavajući
Radovan Bajić, predsjednik Udruge banaka BiH, tvrdi kako ovi podaci, ipak, nisu pretjerano zabrinjavajući i kako se u drugoj polovici iduće godine može očekivati stabilizacija bankarskog sektora. On objašnjava kako su gubici banaka izazvani prvenstveno velikim rastom troškova, koji se dovode u izravnu vezu s učincima svjetske ekonomske krize.
Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH, smatra kako banke ne smiju dodatno podizati kamate zbog loših reakcija u javnosti.
On kaže kako bi to, u normalnim okolnostima, bio očekivan odgovor na slabe rezultate, ali tvrdi kako se banke sada neće usuditi povući takav potez.

Poduzeća otežano vraćaju kredite
"Što se tiče banaka u Federaciji, njih osam je prvih devet mjeseci ove godine završilo s gubitkom, a situacija se, vjerojatno, do sada nije bitno promjenila. Takav rezultat je, dobrim dijelom, posljedica povećanja cijene novca koji banke uzimaju na inozemnom tržištu i onda plasiraju u domaći gospodarski sektor. Globalno gledano, to su izravne posljedice svjetske krize, koja je dovela do toga da sve više korisnika kredita kasni s njihovom otplatom, što povećava troškove banaka za rezerviranje sredstava i dovodi ih u još težu poziciju" kaže Barš.
"Sve veći broj poduzeća nije u stanju vraćati preuzete kredite, pa traže njihov reprogram, zbog čega banke moraju rezervirati dodatna sredstva za te iznose. Ipak, to ne znači kako će to biti stvarni trošak, jer će povratom tog, reprogramiranog kredita taj iznos biti prikazan kao dobit banke. Zato se u narednoj godini mogu očekivati rezultati slični ovogodišnjim, s tim da se poboljšanje može očekivati u drugoj polovici godine. Banke su slika i prilika stanja u gospodarstvu, a ako se poduzeća do tada oporave, kako se očekuje, to će se pozitivno osjetiti i u banka ma. Ali, ne može se očekivati neki spektakularan oporava k, već samo blago poboljšanje stanja" kaže Bajić.

Veliki pad dobiti banaka
On dodaje kako je teško vjerovati kako će banke koje su zapale u minus povećati kamate, jer bi time izvršile dodatni udar na ionako osiromašene građane i poduzeća. Bajić tvrdi kako bi banke u tom slučaju zapale u još veće probleme jer bi njihovi klijenti prebjegli u konkurentske kuće.
Aleksandar Ljuboja iz Udruge ekonomista Swot smatra kako gubitaši nisu na vrijeme reagirali i otklonili interne slabosti, koje su ih i dovele u "minus". Ipak, on kategorično tvrdi kako sve veći broj gubitaša među bankama neće utjecati na stabilnost bankarskog sektora, jer banke, kako tvrdi, raspolažu dovoljnim rezervama kapitala.
"Gubitku je, prije svega, kumovala sve slabija gospodarska aktivnost, što je smanjilo prihod banaka na osnovu naknada za platni promet i slične transakcije, dok su, s druge strane, prihodi od kamata bili na sličnoj razini kao prethodnih godina. S druge strane, troškovi banaka su povećani zbog rezerviranja sredstva za loše kreditne plasmane. Sve to je dovelo do velikog pada dobiti banaka - objašnjava Ljuboja.

Ostale vijestiArhiva