Špirić je u Vašingtonu razgovarao sa predstavnicima MMF-a, Svjetske banke, Obamine administracije i američkog Kongresa.
"Američku administraciju interesuje, prije svega, da je teritorijalni integritet BiH neosporan. A za sve druge rasprave unutar toga stav je takav da sve što ne ugrožava teritorijalni integritet BiH neće imati kao posljedicu pojačanu aktivnost američke administracije", rekao je Špirić. On je dodao da bi Narodna skupština RS trebalo zakonski da uredi oblast o referendumu i da prilagodi referendumska pitanja na način da ona neće iritirati bilo koga, pa ni američku administraciju.

NN: S kim ste razgovarali u Vašingtonu i kakve poruke dolaze iz SAD vezane za BiH?
ŠPIRIĆ: Bile su dvije grupe sagovornika na najvišem nivou, vezano za Svjetsku banku i vezano za aranžman BiH sa MMF-om. Razgovarao sam sa izvršnim direktorom Svjetske banke i njegovim saradnicima, s obzirom na to da Svjetska banka planira da podrži stendbaj aranžman sa BiH vezan za podrška budžetima i malim i srednjim preduzećima. Radi se o zaista značajnim sredstvima.
Razgovarao sam i sa vršiocem dužnosti direktora MMF-a Muriljom Portugalom i upoznao sam ga sa ispunjavanjem uslova iz pisma namjere. Generalna procjena je da treba sačekati 25. februar da vidimo da li će Parlament FBiH usvojiti zahtjeve, čime bi bili ispunjeni uslovi za povlačenje druge tranše kredita. Ona bi omogućila da se hrabrije uđe u reforme socijalnog sektora i obezbijedila bi budžetsku ravnotežu na svim nivoima u BiH.
Treba sačekati 25. februar, iako informacije koje imam iz Federacije daju prostora i za jedan i za drugi stav. Nakon toga bismo imali ponovo komunikaciju sa Svjetskom bankom i MMF-om da vidimo postoji li potreba za alternativnim rješenjem. Treba gledati s optimizmom na ovo i mislim da treba pomoći da FBiH ispuni uslove za aranžman.
Ja sam mojim sagovornicima preporučio da se sredstva iz druge tranše prebace na račun Centralne banke BiH i da onda povlače sredstva oni nivoi vlasti koji ispunjavaju uslove. Rekao sam da bi to bio dobar podsticaj i ovim drugima da rade na ispunjavanju uslova, mada moj stav ne dijele mnogi u BiH. Ali, ukoliko budemo imali ozbiljnosti i zajednički stav, prije ćemo doći do podrške Svjetske banke i MMF-a.

NN: Kako komentarišete izjave predstavnika Svjetske banke u BiH da bi neispunjavanje uslova za aranžman ugrozilo BiH?
ŠPIRIĆ: Ne mislim da bi to moglo ugroziti BiH, ali sa razvojnog stanovišta, ugrožavanje stendbaj aranžmana može zaoštriti ekonomske odnose u BiH, a time i podići socijalne tenzije. S obzirom na to da je izborna godina, to bi moglo podići tenzije, a ne bi bilo dobro da ovo bude izgubljena godina za BiH i to je ono što ne bi nikako bilo dobro i što ja ne priželjkujem.

NN: S kim ste u Vašingtonu razgovarali kada su u pitanju predstavnici Obamine administracije i Kongresa?
ŠPIRIĆ: Imao sam razgovore sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara Stjuartom Džonsom o razvoju situacije u BiH. Razgovarao sam i sa kongresmenima Denisom Kučinićem i Bilom Delahantom, koji je šef Odjeljenja Kongresa za Evropu i sa senatorom Džonom Mekejnom.
Kod njih prevladava stav da oni očekuju da BiH radi na kretanju ka EU i NATO-u i oni su spremni u tom smislu da pomognu BiH. Ono što ja mogu da zaključim iz svega što sam od njih čuo je da oni očekuju da kreatori promjena budu u BiH.
Zato mislim da je uzalud radovanje rezolucijama da li one dolazile iz Vašingtona ili Brisela, dakle, situaciju i budućnost BiH treba vezati za kompromis koji će doći unutar BiH. Postoje, naravno, i druge zemlje u Evropi koje su plod mirovnih i međunarodnih sporazuma. One su danas najnaprednije i najrazvijenije članice EU. Niko ne spori međunarodni dogovor na bazi kojeg je konstituisana takva zemlja.
Ali, oni koji jurišaju na temelje Dejtonskog sporazuma u BiH proizvode nestabilnost i toga su svjesni i predstavnici američke administracije. Posebno se to vidi u posljednje vrijeme. Način na koji se pokušava skrenuti pažnja na priču o referendumu i ponašanju vlasti u RS zapravo je imao za cilj da dobije sasvim drugu upotrebnu vrijednost.

NN: Kakav je stav Vaših vašingtonskih sagovornika u vezi sa referendumom u RS?
ŠPIRIĆ: Američku administraciju, koliko sam ja mogao da zaključim, interesuje, prije svega, da je teritorijalni integritet BiH neosporan. A za sve druge rasprave unutar toga, koje oni, naravno, posmatraju i prate, stav je takav da sve što ne ugrožava teritorijalni integritet BiH neće imati kao posljedicu pojačanu aktivnost američke administracije.
To znači da RS treba zakonski da uredi oblast o referendumu i da prilagodi referendumska pitanja na način da ona neće iritirati bilo koga, pa ni američku administraciju.

NN: I visoki predstavnik, po svemu sudeći, nije apriori protiv zakona o referendumu. On je rekao da će stav o tome zavisiti od toga šta tamo piše...
ŠPIRIĆ: Pa, niko ne može da bude protiv toga, jer po Dejtonu i Ustavu, to pitanje pripada RS. I oni ne mogu naći pravnu zamjerku, a dok ne mogu naći pravnu zamjerku, oni ne mogu ništa protiv toga. Dok nema pravne zamjerke, nema načina da se to onemogući. To može biti dio političkog animoziteta prema tome, jer misle da to slabi državu.
Ali, ovdje nije cilj i namjera, koliko ja vidim, Narodne skupštine RS da se zakonom o referendumu oslabi BiH. Naprosto, mora se urediti zakon, jer biće pitanja koja će morati da se rasprave na lokalnom nivou, recimo, gdje će biti neka ekološka deponija. I o tome će morati ljudi u lokalnoj zajednici i u regionu da se izjašnjavaju. Zato ja mislim da je bespotrebna isuviše zaoštrena tenzija na ovom pitanju, to govori naprosto da BiH ne traži rješenja nego krivca za svaki problem u njoj. Ja mislim da će i te tenzije polako splasnuti i da će građani imati pravo da se izjašnjavaju na referendumu.

NN: Ko onda forsira te negativne priče o referendumu?
ŠPIRIĆ: Svi oni koji od BiH žele da naprave dodatnu političku močvaru. Ali, ja mislim da BiH treba pravno urediti. U tom smislu i pitanje referenduma je legitimno pitanje.

NN: Opet se vraćamo na pitanje uloge međunarodne zajednice u BiH. Može li BiH ostvariti istinski napredak ako presudnu ulogu u BiH igra međunarodna zajednica?
ŠPIRIĆ: Ja mislim da je cilj međunarodne zajednice da svojim prisustvom i protektoratom obezbijedi tempo kretanja ka EU i NATO-u. Recimo, mi sada moramo da uskladimo Ustav BiH sa odlukom Suda u Strazburu i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Vi znate da Ustav nisu pisali ljudi u BiH nego međunarodni eksperti, a faktura za to je sad stigla u BiH, 15 godina poslije Dejtona.
Dakle, međunarodna zajednica određuje tempo našeg kretanja, ali adresa odgovornosti jesu institucije vlasti u BiH. Kad svi to shvatimo, ja mislim da - i ja zato pozivam na kompromis - mora biti postignut dogovor da demokratska kretanja budu zasnovana na kompromisu i dijalogu unutar BiH, a ne na kompromisu i dijalogu sa međunarodnim institucijama i međunarodnom zajednicom.

NN: Evropski eksperti stigli su u BiH i oni treba da ocijene da li je BiH ispunila uslove za ukidanje viza. Kada Vi očekujete ukidanje viza?
ŠPIRIĆ: Treba sačekati mišljenje eksperata. Kriterijumi su ispunjeni, a ja sam ubijeđen da neće biti novih uslova i mislim da nas čeka liberalizacija viznog režima. Ne bih da govorimo o datumu, sačekajmo mišljenje Komisije.
Ono što je najbitnije jeste da do nas dolaze poruke da neće biti novih uslova. Postoje, i ja ne bih volio da se od toga napravi novo politikanstvo, glasovi iz BiH da to bude usporeno, jer bi se moglo, navnodno, shvatiti kao podrška postojećoj vlasti, a izborna je godina. I mislim da je to stvar koju smo uradili u skladu sa "mapom puta" i da tome ne trebaju dodatni uslovi. Ali, vidjećemo kako to doživljavaju Evropljani.

NN: Kako komentarišete policijsku akciju u Maoči?
ŠPIRIĆ: Institucije treba da rade svoj posao. Maoča nije jedina neuralgična tačka, ali je dobro da domaće institucije mogu da se nose sa takvom vrstom izazova.

Ostale vijestiArhiva