Konstruktivniji pristup, kako povodom izvještaja Vijeća Evrope, tako i presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu, bio bi da se raspravlja o sadržaju ova dva dokumenta, smatra Ocak
Prošle sedmice, na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine, tokom rasprave o načinu izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona u skladu sa odlukom Suda u Strasbourgu u slučaju Finci - Sejdić, državni parlamentarci Milica Marković i Drago Kalabić uputili su niz opservacija na račun Turske i Mevleta Čavušoglua, inače jednog od dvojice potpisnika izvještaja Monitoring-tima Vijeća Evrope o stanju u BiH, koji je, inače, od 25. januara 2010. novi predsjednik tog zakonodavnog tijela.

Turska i Evropa
"Izjave pojedinih zastupnika turska ambasada smatra irelevantnim i potpuno izvan konteksta", kazao je za Oslobođenje Vefahan Ocak, ambasador Turske u BiH.
Izvan konteksta je, podsjećamo, prvo Drago Kalabić, predsjednik Kluba poslanika, koji je osvrćući se na spomenuti izvještaj koji je prouzročio Rezoluciju PS-a Vijeća Evrope (i koji nema veze sa strazburškom presudom) istakao da državni poslanici "imaju pravo postavljati pitanja, a ne da im stalno neko drugi nameće mišljenje".
Ako Turska nije i neće biti dio Evrope, ako ne dijele iste evropske vrijednosti, o čemu se onda tu radi. Treba vidjeti stanje naroda, položaj nacionalnih manjina, djelovanje vojnih sudova i primjenu smrtne kazne. Moramo vidjeti prvo ko nam drži predavanje, istakao je Kalabić.
Nakon reakcije predsjednika Kluba poslanika SDA i šefa delegacije BiH pri PS-u Vijeća Evrope Bakira Izetbegovića, koji je napomenuo da je Čavušoglu izabran jednoglasno, članica delegacije Milica Marković ispravila je Izetbegovića i kazala da je Čavušoglu dobio podršku "stotinjak od 650 poslanika, odnosno ni jedne petine".

Ostale vijestiArhiva