Bosna i Hercegovina nema osnovni statistički podatak, broj stanovnika, te polazeći od te elementarne činjenice nemamo razloga previše vjerovati zvaničnoj statistici.
Ne samo da nas to onemogućava da precizno utvrdimo bruto domaći proizvod, nego sputava i da sazdamo cijelu kulu vjerodostojnih statističkih podataka neophodnih svakoj vlasti, svakoj ekonomskoj stručnoj i ostaloj javnosti da kreira i predlaže ekonomske strategije i politike kojim bi bila oblikovana privredna budućnost BiH.
Nažalost, predstavnike vlasti ovakva situacija previše ne brine, ekonomskih strategija i politika ionako nemamo, a nerealni podaci kakvi su na primjer o prosječnoj neto plati, čini se, upravo i odgovaraju vlastima kako bi mogle uljepšano prikazivati sumornu ekonomsku i socijalnu sliku BiH.
Drugačije se ovakvo stanje statistike i ne može protumačiti, jer u podatak da u jeku krize imamo za gotovo dva posto veća lična primanja nego na njenom početku teško da iko može povjerovati ko je barem jednom u proteklih godinu dana pročitao dnevne novine ili pogledao večernji TV dnevnik.
Uzimajući za osnov samo plate isplaćene u jednom mjesecu za prethodni mjesec, statistika nam servira stanje u zemlji apstrahirajući cijelu armiju radnika koji plate primaju neredovno ili onih koji su u međuvremenu ostali bez posla, a kojih je popriličan broj. Ovakva statistika je zapravo manipulacija budući da kroz prosječnu platu potpuno zaobilazi ekonomsku krizu koju smo gotovo svi osjetili na vlastitoj koži.
Statistika je ogledalo države i jedino što možemo zaključiti jeste - kakva država, takva i statistika.

Ostale vijestiArhiva