Misija BiH pri Briselu, kako je navedeno u informaciji koja je poslijeđena Komisiji za vanjske poslove Predstavničkog doma Parlamenta BiH, procijenila je da bi se o odluci za prijem naše zemlje u Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP) moglo raspravljati u aprilu ove godine već na neformalnom sastanku Sjevernoatlanskog Vijeća na ministarskoj razini u Talinu.
Međutim, s obzirom na to da BiH osim ispunjavanja svih uvjeta iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima nije učinila ništa na progresu u reformskim procesima, teško je očekivati da našu zemlju ponovo ne dočeka sudbina s kraja prošle godine kada je dobila odbijenicu za MAP. U materijalima koje je naša Misija u Briselu uputila Komisiji Parlamenta BiH navodi se koje su zemlje bile najveći protivnici da BiH dobije Akcioni plan za članstvo, koje su bile rezervirane, te koje su nam pružile bezrezervnu podršku.
Nastojanja BiH da dobije MAP u decembru prošle godine bezrezervno su podržale Norveška, Španija, Albanija, Italija, Rumunija, Slovenija, Hrvatska, Grčka, Luksemburg, Mađarska, Bugarska, Češka i Turska.
U grupi zemalja koje uvjetuju dobivanje MAP-a za BiH konkretnim rezultatima u "butmirskom procesu" su SAD, Njemačka, Holandija, Francuska i Belgija, dok su zemlje koje načelno podržavaju da BiH dobije MAP, ali joj ne daju potpunu podršku Estonija, Litvanija, Latvija, Slovačka, Kanada, Danska, Velika Britanija, Island, Poljska i Portugal.
U materijalima Ministarstva vanjskih poslova BiH koji su proslijeđeni parlamentarnoj Komisiji za vanjske poslove navodi se da je Njemačka protiv da BiH dobije MAP. Također, istaknuto je i da je na insistiranje ove zemlje, ali i SAD, Holandije i Velike Britanije, koncem prošle godine donesena negativna odluka po našu zemlju.

Ostale vijestiArhiva