Špansko predsjedništvo Evropske unije sazvat će u aprilu novi sastanak lidera tri vodeće etničke zajednice u Bosni i Hercegovini u nastojanju da se ohrabre reforme, saopćio je zvaničnik u subotu.
Bosna i Hercrgovina i dalje je u stagnaciji zbog kontinuiranih svađa među njenim srpskim, bošnjačkim i hrvatskim liderima, što ometa neophodne ustavne reforme za progres u članstvu ka Evropskoj uniji i NATO-u.
"Podržavamo španski prijedlog da se održi sastanak s bosanskim liderima u aprilu, nakon zajedničke inicijative SAD-a i EU u kampu Butmir", izjavio je zvaničnik za DPA.
On je u subotu govorio na marginama neformalnog skupa ministara vanjskih poslova EU u Cordobi, na kojem je na dnevnom redu Balkan skupa sa situacijom na Bliskom istoku i planovima da se uspostavi Evropska služba za vanjsku akciju (EAS), diplomatski korpus na nivou cijele EU.
Razgovori o BiH bit će pokušaj da se oživi takozvani Butmirski proces, koga su prošle jeseni pokrenule EU i SAD, koji nije uspio dovesti do izlaza iz političkog ćorsokaka.
Predstojeći oktobarski izbori u BiH, ipak, mogli bi potaknuti politički dijalog.
U odvojenom saopćenju, slovački ministar vanjskih poslova i bivši posrednik EU-a u BiH, Miroslav Lajčak, izjavio je da bi EU, skupa sa SAD-om, Rusijom i Turskom trebala pokušati da pojača pritisak na bosanske lidere.
"Njima potpuno odgovara trenutni ćorsokak i jedina stvar koju bi mi trebali početi je da govorimo jedinstvenim glasom, kao međunarodni akteri, jer sve dok lokalni lideri znaju da imaju advokate u međunarodnoj zajednici, oni će biti podijeljeni i držat će zemlju podijeljenom", izjavio je Lajčak uoči subotnjeg skupa.
Najveći dio ljutnje EU usmjeren je protiv lidera bosanskih Srba, Milorada Dodika, koji i dalje prijeti secesijom od ostatka Bosne i Hercegovine i osporava autoritet visokog predstavnika u BiH, Valentina Inzka.
Diplomati su nagovijestili da evropske zemlje imaju dva načina da ohrabre Dodika i njegove bošnjačke oponente da pronađu sporazum: ukidanje viza za bosanske državljane za Schengensku zonu EU - kao što je bilo odobreno Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji - i pristanak u aprilu na akcijski plan za članstvo zemlje u NATO-u (MAP).

Ostale vijestiArhiva