Može se desiti da imamo u razmaku od 200 metara s jedne strane entitetske linije Amerikance, a s druge Ruse. Pošto smo mi zemlja apsurda, takva mogućnost uopće nije nerealna.

Ovo je izjava koju je prošle godine za naš list dao generalni direktor "Energoinvesta" Džemail Vlahovljak govoreći o mogućem scenariju i pravcu u kojem bi se mogao kretati projekt istraživanja nafte u Bosni i Hercegovini.

Na potvrdu da Vlahovljakova izjava i predviđanje nisu daleko od istine, da imaju gotovo proročanski karakter, nije trebalo dugo čekati.

Inozemne kompanije
Prije nekoliko dana, naime, premijer RS Milorad Dodik, nakon posjete Moskvi, najavio je da će "dvije ruske kompanije početi s istraživanjem naftnih nalazišta u RS". Ako se zna da je najveći interes za istraživanje nafte na području Federacije BiH pokazala američka kompanija "Transglobal Petroleum" iz Teksasa, onda je jasno da bi BiH mogla biti poprište "hladnoratovske" bitke za naftne rezerve.

Sve bi se to i moglo dogoditi da vlasti u BiH barem pola energije koju troše za dnevnopolitička prepucavanja usmjere ka projektu istraživanje nafte, koji bi mogao predstavljati prekretnicu za opći razvoj države. Međutim, godine prolaze, a konkretnih poteza i pomaka nema ili ih ima veoma malo.

Dodikova najava dolaska ruskih naftnih kompanija više bi se mogla tumačiti kao predizborni marketing nego već sada ozbiljno osmišljen projekt. Jer, od iskazivanja interesa do davanja koncesije i prvih istražnih bušotina dalek je put.

S druge strane, u Federaciji BiH situacija je još kompliciranija. Iako se na "Energoinvestov" javni poziv za iskazivanje interesa za istraživanje nafte i plina na području FBiH, raspisan još krajem 2008. godine, javilo nekoliko vrlo respektabilnih inozemnih kompanija, konkretnog rezultata nema. Problem je što je izdavanje koncesija u nadležnosti kantona.

- Od Vlade FBiH dobili smo rješenje za istraživanje nafte i prirodnog gasa na teritoriji Federacije, ali su za dobivanje koncesija nadležne vlade kantona. Budući da se istražna područja protežu na šest kantona u FBiH, ocijenili smo nemogućom misijom pribavljanje saglasnosti za koncesije na kantonalnom nivou. Stoga smo pokrenuli inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o koncesijama FBiH, kako bi federalna komisija za koncesije bila nadležna za davanje koncesije - kaže nam zamjenik generalnog direktora "Energoinvesta" Ibrahim Bosto.

Stručnu pomoć za zakonsko reguliranje istraživanja i eksploatacije nafte u FBiH ponudile su norveške naftne kompanije i Vlada Norveške. Razgovori o tome konkretizirani su krajem januara. Međutim, svakako će proći još nekoliko mjeseci prije nego što se konačno zakonom regulira procedura za izdavanje koncesija za istraživanje i eksploataciju bh. nafte.

Za to vrijeme treba se uzdati u strpljene potencijalnih stranih investitora, čiji je interes za dolazak u BiH nesporan. Potvrdio je to i "Energoinvestov" javni poziv na koji su se javili: "Transglobal Petroleum" (SAD), "Seed Rock" u ime "Longwiew Capital Partnersa" (Kanada), "Delta Hydrocarbons" (Holandija), MOL (Mađarska) i INA (Hrvatska). Najkonkrentiju ponudu imali su Amerikanci koji su, osim desetina miliona dolara za istražne buštine, odmah ponudili i izgradnju rafinerije nafte. Interes su pokazale i malezijske kompanije, a svoju priliku nakon zvaničnog raspisivanja međunarodnog tendera, pouzdane su informacije, čekaju i kompanije iz arapskog svijeta.

Zašto strane kompanije imaju toliko strpljenja za razmotavanje birokratskog klupka i očitu nesposobnost vlasti u BiH? Odgovor na ovo pitanje je kratak i jasan - BiH ima potencijalne naftne rezerve zbog kojih se isplati trpiti traljavost domaćih vlasti!

Postojanje nafte u BiH potvrdila su sva dosadašnja istraživanja, koja su u više navrata, još od austrougarskog doba, rađena na našoj teritoriji. Prvi tragovi o potrazi za naftom datiraju još iz daleke 1889. godine. Početkom 20. stoljeća urađene su i prve istražne bušotine. Iz nekoliko njih u tuzlanskom naselju Bare i danas na površinu izbijaju manje količine sirove nafte koja se odlijeva u obližnji potok. Lokalno stanovništvo povremeno kupi naftu iz bušotina i koristi je za premazivanje i zaštitu drvene građe.

Upravo su tuzlanski bazen i Posavina, tačnije potez od Bosanskog Broda, preko Brčkog, Bijeljine i Zvornika, do Tuzle, s površinom od oko 12.000 kvadratnih metara, područje na kojima je svim dosadašnjim istraživanjima potvrđeno postojanje znatnih zaliha crnog zlata. Istraživanje nafte na ovom području provođeno je prije rata kroz projekt "Sjeverna Bosna", koji su radili "Energoinvest" i Rafinerija Bosanski Brod.

Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli Zijad Hadžihrustić, jedan od najupućenijih ljudi, i njegov kolega Edin Delić godinama su upozoravali da bi se ovaj projekt morao okončati. U projektu "Sjeverna Bosna" prije rata je urađeno 15 istražnih bušotina na dubini od 2.000 do 3.000 metara.

- Procjene su da se na ovom području nalaze zalihe nafte od 50 miliona tona, što bi moglo zadovoljiti sve potrebe BiH za naftom u narednih 30 godina, uz godišnju zaradu od milijardu dolara - tvrde Hadžihrustić i Delić.

Još bogatije naftom je područje Dinarida, tačnije prostor od Glamoča, Livanjskog polja, Nevesinja do Neuma prema Crnoj Gori. Prema prijeratnim procjenama stručnjaka američke kompanije AMOCO, koja je provela istraživanje u Hercegovini, to područje ima najveće zalihe nafte u Evropi, od čak 500 miliona tona!

Da vlasti shvate
- Projekt "Dinaridi" rađen je od 1989. do 1992. godine. Američki AMOCO, koji je uložio oko 12 miliona dolara, samostalno je učestvovao. Nakon obrade i analize podataka u AMOCO-centru u Hjustonu, pojavile su se veoma perspektivne strukture u okolini Trebinja, Stoca, Nevesinja, Mostara... kao i jedna "mega-struktura", Drežnica, s velikim zalihama na dubini od 6.000 metara. Procjene zaliha kreću se čak do 500 miliona tona. Koliko se zna, AMOCO je uoči rata ponudio "ugovor o podjeli proizvodnje" na 35 godina, koji, nažalost, nije zaživio. Nakon rata, AMOCO se povukao iz daljnjih istraživanja i o tome obavijestio institucije u Sarajevu - kaže profesor Edin Delić.

Za razliku od sjeverne Bosne, gdje se zalihe crnog zlata nalaze na dubini od dva do četiri kilometra, u Hercegovini je nafta nešto dublje, od četiri do šest kilometara, što bi njenu potencijalnu eksploataciju učinilo kompliciranijom i skupljom.

Dosadašnja istraživanja su pokazala da manjih količina nafte ima i na sarajevsko-visočkom području. Tako, prema dosadašnjim procjenama, BiH raspolaže sa više od 550 miliona tona naftnih rezervi, čija bi se vrijednost mogla kretati čak i do 500 milijardi maraka, zavisno od trenutnih cijena ovog energenta!

Sve to, naravno, neće ništa vrijediti građanima BiH ukoliko vlasti u BiH ne shvate kakva im se šansa pruža.

Postoji li međuentitetska linija ispod zemlje?
Apsurdnost administrativnog uređenja BiH mogla bi stvoriti dodatne probleme u istraživanju i eksploataciji, ali, s druge strane, možda dovesti i do ujedinjenja. To će, naravno, kao i sve u ovoj državi, zavisiti od politike.

Naime, pravo na izdavanje koncesija prema Dejtonskom sporazumu imaju entiteti, tako da bi se moglo desiti da RS koncesije da jednoj, a FBiH drugoj kompaniji, što bi dovelo do ostvarenja Vlahovljakovog "hladnoratovskog scenarija". Naftna nalazišta u sjevernoj Bosni, kod Šamca, Orašja, Tuzle i Lopara nalaze uz samu međuentitetsku liniju, a po svemu sudeći, neka se prostiru u oba entiteta.

Nagradno pitanje je: Postoji li međuentitetska linija ispod površine zemlje i kako će se znati kojem entitetu nafta pripada?

Ovoga, ako i činjenice da vjerovatno nijedna kompanija neće ući u projekt ukoliko ne bude imala koncesiju za sva nalazišta, svjesni su i u entitetskim komisija za izdavanje koncesija. To upućuje da bi najjednostavnije i najbolje rješenje bilo formiranje državne agencije za naftu. I onda se opet vraćamo na politiku.

Kada je i kako istraživana nafta u BiH
U čak pet navrata u različitim periodima su pokretana istraživanja nafte u Bosni i Hercegovini i u svim slučajevima je potvrđeno postojanje zaliha crnog zlata.

• Prvi period
1889. do 1915. - Izbušene tri bušotine, dubine 130-140 metara i registrirana pojava nafte

• Drugi period
1929. do 1941. - Izbušene 44 bušotine, dubine od 50 do 2.025 metara, registrirane pojave nafte. Otkriveno malo ležište nafte, urađeno šest eksploatacijskih bušotina i proizvedeno oko 1.000 tona nafte

• Treći period
1948. do 1961. - Izbušeno 45 bušotina, dubine od 250 do 1.750 metara. Istraživan je prostor tuzlanskog bazena, Posavine i Semberije, gdje su registrirane pojave nafte

• Četvrti period
1963. do 1973. - izbušene četiri bušotine, dubine između 1.200 i 4.200 metara. Istraživan prostor sjeverne Bosne, središnji i vanjski Dinaridi. Također su registrirane pojave nafte

• Peti period
1973. do 1992. - Obimna istraživanja u projektima "Sjeverna Bosna" i "Dinaridi". Potvrđeno postojanje zaliha nafte u BiH

Ostale vijestiArhiva