Prosječna starosna struktura zaposlenih u sektoru građevinarstva u RS je alarmantna jer se kreće iznad 50 godina, pa bi za nekoliko godina ova grana mogla ostati bez kadra.

U Privrednoj komori RS upozoravaju da su ovi podaci veoma nepovoljni i da će ova grana u narednim godinama ostati bez kvalifikovanih radnika.

Pored neadekvatnog obrazovnog sistema, kao glavni razlog ovakvog stanja je navedena nezainteresovanost mladih, koji se uprkos velikim mogućnostima zaposlenja i omogućenim stipendijama, ne žele školovati za ovu vrstu zanimanja.

U prilog ovim tvrdnjama idu i podaci Ministarstva prosvjete i kulture RS, prema kojima u prošloj godini uopšte nije bilo zainteresovanih za zanimanja armirača betona, tesara, polagača, koja su inače deficitarna u RS.

"Suočeni smo i s problemom da je sve veći broj registrovanih na zavodima za zapošljavanje, a pri tome ne postoji interes mladih za poslove iz oblasti građevinskih i ostalih radničkih zanimanja", kaže Zoran Grahovac, sekretar Udruženja za građevinarstvo i industriju građevinskog materijala Privredne komore RS.

On je upozorio da će ovaj problem usporiti cjelokupan privredni razvoj ako se ne preduzmu određene aktivnosti u promjeni obrazovnog sistema u dogledno vrijeme.

Grahovac naglašava da je Privredna komora RS i prije pokretala inicijative u cilju preduzimanja aktivnosti za prevazilaženje ovog problema ili putem redovnog obrazovanja ili prekvalifikacije.

Privredna komora, dodao je on, smatra da je vrijeme školovanja za ova zanimanja predugo jer se, prema njihovom mišljenju, kvalitetna obuka može obaviti u roku od šest mjeseci.

U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS ističu da su postojeći podaci poražavajući, pogotovo zbog toga što su ovi prostori tradicionalno vezani za djelatnosti u građevinarstvu.

"U 2008. godini su na prostoru čitave RS upisana samo dva odjeljenja u kojima se ukupno 40 učenika školovalo za zanatska zanimanja u građevinarstvu", kazala je Gorjana Rosić, portparol u ovom ministarstvu, i dodaje da se u saradnji s Ministarstvom prosvjete i kulture RS vode aktivnosti kojima se nastoji uticati na djecu i njihove roditelje da se zainteresuju za ovo zanimanje.

Kako bi bilo spriječeno gašenje ovog zanimanja, s nekim preduzećima su sklopljeni načelni dogovori u kojima su oni bili spremni stipendirati učenike i omogućiti im praksu.

"Uprkos tome što su učenicima obezbijeđena i zaposlenja, zainteresovanost nije porasla", kaže Rosićeva i dodaje da pored toga nije moguće formirati odjeljenja jer se niko ne javilja na konkurse.

"Planiramo sprovesti širu kampanju u kojoj bi se popularisali ovi poslovi, a za nekim zanimanjima, kao što su elektrovarioci i armirači vlada ogromna zainteresovanost i na inostranom tržištu, pa su mogućnosti zarade veoma dobre", kaže Rosić.

Predsjednik Sindikata građevine i stambeno-komunalne djelatnosti Mile Ribić kaže da je glavni razlog što se mladi nerado opredjeljuju za građevinske poslove to što su zaposleni u ovoj branši vema loše plaćeni.

"Plata u našoj branši je 40 odsto manja od prosječne, a većina poslodavaca traži iskusne majstore s višegodišnjim iskustvom i ne žele ulagati u osoposobljavanje zaposlenih", kaže Ribić.

Nijedan učenik nije upisao zidarski ili molerski zanat
Branka Rogač, portparol Ministarstva prosvjete i kulture RS, kazala je da je u građevinske škole upisano nešto više učenika nego u prethodnim godinama, ali da nije bilo interesa za zanimanja zidar ili moler.

"Vladao je veći interes za zanimanja građevinski tehničar, instalater, varilac, ali je upisano svega 30 zidara, 30 izolatera asfaltera, 13 molera, 12 keramičara i 96 stolara. Zanimanja za struku armirač betona i tesar polagač obloga nije ni bilo", kaže Rogačeva.

Ostale vijestiArhiva