"U Sloveniji je zaduženje 3.570 evra po stanovniku, u Crnoj Gori 1.500, u Rumuniji 1.200, u Bugarskoj 1.150, u Bosni i Hercegovini 850 evra, dok je najmanja zaduženost po stanovniku u Makedoniji i to 580 evra", pokazuje istraživanje. Kada je u pitanju period od 2007. do 2010. godine, najzaduženiji su stanovnici Grčke i Hrvatske, pa zaduženost po stanovniku u Grčkoj iznosi 8.100, a u Hrvatskoj 4.000 evra. U protekle tri godine najviše je porasla zaduženost stanovnika Makedonije i to za 62 odsto, zatim Crne Gore 56, Rumunije 51, Bugarske 43 i BiH 40 odsto, dok je najmanji rast zaduženosti u navedenom periodu zabilježen kod Slovenaca, svega devet odsto.
U strukturi rasta zaduženosti, najvećim dijelom su zastupljeni stambeni krediti i krediti za refinansiranje.
"Grupe zemalja sa najvećom zaduženošću stanovništva i najvećim rastom zaduženosti stanovništva u protekle tri godine imaju i najveće probleme sa neredovnim otplatama kredita", navodi se u istraživanju. Ovaj portal sproveo je istraživanje o nivou zaduženosti stanovništva u poslovnim bankama u regionu i dinamici rasta zaduženosti u posljednje tri godine. Istraživanjem je bila obuhvaćena samo zaduženost fizičkih lica u bankama. Inače, prosječna zaduženost po zaposlenom stanovniku u BiH iznosi 5.500 evra, što je, u poređenju sa prosječnom platom, izrazito visoka zaduženost, pokazalo je istraživanje.
"Crna Gora i Bosna i Hercegovina, trenutno imaju prosječnu zaduženost po zaposlenom oko 5.500 evra, što je skoro tri puta više nego zaduženost u Srbiji, koja iznosi 2.000 evra", podaci su istraživanja.
Radovan Bajić, predsjednik Udruženja banaka BiH, kazao je da ukupan nivo kredita stanovništva BiH, koji je krajem prošle godine iznosio 6,3 milijarde prema broju stanovnika, pokazuje da je prosječna zaduženost stanovnika 1.640 maraka ili oko 840 evra.
"U RS ukupni krediti stanovništva su dvije milijarde i ako to podijelimo sa brojem stanovnika, dođemo do zaduženosti od 1.390 KM po stanovniku. Ako bismo gledali prosječnu zaduženost po zaposlenom, kojih u RS ima oko 250.000, dođemo do prosječne zaduženosti od 8.000 maraka po jednom zaposlenom", naveo je Bajić.
On je naveo da je ukupna zaduženost u BiH nešto veća nego u Srbiji, ali u poređenju sa Hrvatskom, na primjer, BiH je i do deset puta manje zadužena po stanovniku.
"Zaduženost stanovnika u BiH se ne može smatrati alarmantnom, ona je na sasvim prihvatljivom nivou i postoji još mnogo prostora za zaduživanje", istakao je Bajić.
On je naveo podatak da su u decembru prošle godine krediti koje građani duguju bankama bili niži za dva odsto u odnosu na septembar, a u odnosu na kraj 2008. obim kredita je niži za čak 5,2 odsto, što znači da se stanovništvo opreznije zadužuje i smanjuje zaduženost.
Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, smatra da građani BiH još nisu zaduženi u tolikoj mjeri kao, na primjer, građani Hrvatske i Slovenije, jer sama struktura potreba građana kao i njihova sposobnost zaduživanja nisu dostigli nivo na kojem bi se banke značajno angažovale.
"Ta zaduženost su pretežno hipotekarni krediti, jer su građani uglavnom kupovali stanove, čija se cijena u posljednje tri-četiri godine udvostručila, što potvrđuje i taj podatak da je nivo zaduženosti porastao 40 odsto u tom periodu", pojasnio je Radivojac.

Ostale vijestiArhiva