Ta zemlja očekuje oktobarske izbore duboko podijeljena usred političke, privredne i socijalne krize, pa ulazak u NATO program MAP dolazi u najbolje vrijeme, ocijenili su predsjednica i član uprave Međunarodne krizne grupe, Louise Arbour i general Wesley Clark u novom broju američkog dvomjesečnika Foreign Policy.
Tri naroda u zemlji - Bošnjaci, Srbi i Hrvati - svi se takmiče u određivanje budućnosti države BiH. Zemlja će održati opšte izbore u oktobru, a ako to nije dovoljno destabilizirajuće, u pojedinim izbornim jedinicama svi trče u suprotnom smjeru: Srbi prijete da će raspisati referendum o Daytonskom sporazumu, Hrvati pozivaju na stvaranje autonomnog entiteta u okviru šire države, a bosanski Muslimani traže novi ustav koji će im dati više moći, te zamijeniti postojeći, visoko decentralizovani dokument. Formiranje koalicijske vlade nakon oktobarskih izbora bit će vrlo teško, bez obzira ko pobijedi. Povrh političke krize, zemlja je usred ekonomskog i socijalnog kraha, ocjenjuju autori. Paradoksalno, iznose autori, to je upravo vrijeme za NATO da stvori bliži savez sa BiH, što je proces koji je započeo prošlog četvrtka u Tallinnu, u Estoniji. Ministri vanjskih poslova članica Saveza složili su se na sastanku u Tallinu da BiH prime u Akcijski plan za članstvo, što je dobrodošao korak za održavanje napetog mira i stabilnosti u zemlji. MAP je program pomoći kroz koji NATO i njegove članice pružaju smjernice i podršku za konkretne političke, privredne, sigurnosne i zakonske reforme. "To je upravo ono što treba BiH u ovako napetom trenutku, dijelom da umiri različite političke frakcije u zemlji, a dijelom da pomogne progurati jako potrebne reforme", ističu Arbour i Clark. Dosadašnji pokušaji SAD i EU da pomognu BiH provesti ustavne promjene kako bi vlada bila funkcionalnija razbijeni su, niko na terenu nije spreman poduzeti teške korake. Ono što je, po njihovim riječima, potrebno jesu "promjene u procesu donošenja odluka u zemlji tako da zakoni i reforme više ne mogu biti taoci jedne etničke skupine, bez obzira na najbolje interese građana BiH u cjelini". Političarima u BiH danas nedostaje zajedničkih interesa i vrijednosti nužnih da nadograđuju na onome što su dogovorili u Daytonskim sporazumima, ali bliža veza sa NATO savezom može pomoći da izgrade osjećaj zajedničke svrhe i smire stanje u zemlji.
"Veliki dio sadašnje napetosti u BiH postoji jer se svi učesnici osjećaju nesigurno oko buduće strukture bosanske države i njihovog statusa unutar nje. Ulazak u NATO-ov program može svim stranama dati osjećaj sigurnosti, dati im više povjerenja za poduzimanje nužnih ustavnih promjena, čak i kada je to politički teško", smatraju autori. Čak i među bosanskim Srbima, grupi koja ja najmanje sklona približavanju NATO-u, podrška javnosti za članstvo je već na 35 posto, pa i premijer Milorad Dodik, dokazano težak partner međunarodne zajednice, favorizira članstvo u NATO-u za BiH. Nacionalističko protivljenje Savezu, zbog bombardovanja Srbije 1999., manje je vjerovatno jer se i Beograd približava Savezu. "Ako dođe do reforme, ona će djelovati samo ako je oblikovana od i za sva tri konstitutivna naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata", naglašavaju Arbour i Clark. MAP je, po njihovoj ocjeni, od vitalnog značaja za BiH jer stavlja inicijativu i "vlasništvo" nad procesom reformi u ruke bosanskohercegovačkih vodećih ljudi. U proteklih 15 godina oni su se prečesto skrivali iza leđa Ureda visokog predstavnika, izbjegavajući teške odluke, kod provedbe reformi u nizu pitanja od uvođenja zajedničkih registarskih pločica do mandata međunarodnih sudaca za ratne zločine, ističe se. Ovog puta, vodeći ljudi u BiH moraju prestati očekivati da ih neko dođe spašavati i početi sami obavljati težak posao, pišu autori te navode nedavne pozitivne primjere donošenja zakona koji su omogućili veliku pomoć MMF i vizne olakšice sa Evropskom unijom. Prvi test za vodeće ljude u BiH dolazi i prije prvog dana novog angažmana NATO-a, jer im je rečeno da će MAP službeno početi tek kada vojne baze identifikovane kao potrebne za buduće odbrambene svrhe, budu uknjižene kao nacionalno vlasništvo države BiH, a ne kao zasebna imovina jednog od dva entiteta - Federacije BiH ili Republike Srpske. Ako BiH prođe kroz još jedne ogorčene izbore bez dobrih vijesti, već i ovako oskudna predanost NATO-u i vlastitim reformama mogla bi se slomiti i propasti. Ako se zastoj nastavi i nakon izbora, moglo bi postati nemoguće formirati novu vladu, koja mora sadržavati fer mješavinu Bošnjaka, Srba i Hrvata, što bi državu ostavilo bez vlade ili gore od toga. "Ulozi su visoki i zato je sada pravi trenutak za BiH i NATO-o da prodube veze", zaključuje Arbour, bivša glavna tužiteljica ICTY-a i visoka povjerenica UN za ljudska prava, te general Clark, bivši komadant snaga NATO-a, u magazinu Foreign Policy.

Ostale vijestiArhiva