Vijesti
Žuta štampa
Džoni Štulić: Možda ovo jeste moje životno djelo
07.06.2010. 12:00
Izvor: dnevni avaz
Džoni Štulić: Možda ovo jeste moje životno djelo
Vodio sam računa da postoji dosta nepismenih ljudi pa sam stavio dosta slika • Ne znam nijedan strani jezik, prevodim uz Božiju pomoć
Da se alfa i omega neprevaziđene "Azre" Džoni Štulić u svom stvaralaštvu zaustavio koncem osamdestih godina, i tada bi, bez imalo dileme, stekao epitet legende. No, svojim sabranim djelima (čitaj 15 knjiga), koja će uskoro objaviti beogradska kuća "Plato Books", 57-godišnji Džoni definitivno se odvojio od svih ostalih na muzičkoj sceni.

On je, jednostavno, otišao, iza sebe zatvorio sva vrata i onda napisao više od 6.000 stranica. I to ne bilo čega - radi se o prijevodima i prepjevima velikih djela klasične literature uz njegove autorske knjige. Ilustracije radi, kako bi preveo "Ilijadu" i "Odiseju", Štulić je savladao starogrčki jezik.

Koliko god Džoni iz svog holandskog utočišta isticao da ga apsolutno ništa ne zanima, ipak je nemoguće knjige te dupli CD, koji će ići uz sabrana djela, ne shvatiti kao jedan vid komunikacije Štulića sa publikom na ovim prostorima.

Ogromno zanimanje
Istrajan u svojoj nakani da ne kontaktira sa medijima, i razgovor koji smo vodili prije nekoliko dana okarakterizirao je kao privatni te insistirao na tome da ga ne objavimo. Požalio nam se da ga svaki put nakon intervjua koje objavimo sa njim, a do sada ih je bilo četiri i izazvali su nevjerovatno veliku pažnju javnosti, pozove još najmanje 20 novinara. "Ja, jednostavno, ne želim da pričam sa novinarima", kazao nam je.

Nadamo se da se Džoni neće naljutiti što ćemo dijelove razgovora koji se tiču sabranih djela podijeliti sa našim čitaocima. Jer, to ni Džoni neće poreći - njegove knjige i CD-ovi iščekuju se na ovim prostorima sa ogromnim zanimanjem.

Hoćete li doći u Beograd na promociju svojih knjiga?

- Najvjerovatnije neću. Ne znam ni kada će biti promocija. Šta se to mene tiče? Ne može čovjek u jednom trenutku biti na hiljadu mjesta. To nema nikakve veze sa mnom.

Zašto, onda, objavljujte knjige?

- To je stjecaj okolnosti. Da mene pitaju, to bi još čučalo, ali tako dođe.

Vjerovatno su Vam iz "Plato Booksa" dali kvalitetnu ponudu?

- To niko ne može da plati. Neću o tome da razgovaram.

Recite nam šta se nalazi na CD-ovima?

- Sa knjigama ide dupli CD kao bonus. To je sa nastupa "Azre" iz devedesetih godina. Jedan je sa koncerta u Banjoj Luci, a drugi iz Mostara sa deset lakših pjesma. Ostalo mi je to na kaseti, to je dobro sviranje i iskoristio sam priliku da to stavim na disk. Dodao sam još deset narodnih pjesama. One do sada nisu objavljivane. To sam snimio za sebe.

Može li Vaše prijevode historijskih knjiga shvatiti "obični smrtnik"?

- Može da čita koga god zanima. Zato ima dosta slika, svih mogućih iz historije. Više je poglavlja nego što se može naći slika, to je bio najveći problem. Vodio sam računa da postoji dosta nepismenih ljudi, onda neka bar gledaju slike. I ja gledam samo slike kada vidim toliko mnogo stranica. Ko će sve to čitati. Sve knjige imaju zareze i tačke osim ove moje. Ova moja ("Smijurijada - autobiografija i komentari") nije ni važna, da se razumijemo. Ali, ovo historijsko, 11 knjiga, to je sve kako treba. To je najbolje što se može na tom jeziku.

Vaša sabrana djela imaju više od 6.000 stranica.

- Ja pojma nemam šta je unutra. Morao bih tek da pročitam. Borio sam se sa tačkama, zarezima... Sada i ja moram, kao i svako drugi, da dobijem te knjige i da vidim kako izgleda. Sve vrijeme sam gledao gdje mi je tip greška. To je kao kod umjetničkog klizanja, imaš umjetnički dojam i zadanu formu.

Koliko Vam je godina trebalo da to napište?

- Dvadeset.

Je li to Vaše životno djelo?

- Jeste i nije. Zavisi odakle se gleda, kao i sve ostalo.

Pišete li sada nešto?

- Ništa. Nešto slušam i gledam... Uvijek isto.

Da li Vam se, nakon 6.000 stranica, mili ponovo sjesti za sto?

- Broj uopće nije važan. Naprosto, nema mnogo knjiga. Ovo sve što vrijedi, to sam napravio. Ja bih vrlo rado nastavio, jer mi je navika, ali nemam šta da radim.

Koje sve jezike govorite?

- Nijedan. Ja nikada nisam znao nijedan jezik.

Ponekad se zezenem
Pa kako prevodite?

- Uz Božiju pomoć. Proviđenje, šta ja znam. Ponekad se zeznem, to će tek da se vidi.

Idete li, uopće, igdje iz Utrehta?

- Ne, samo sam bio zabavljen s ovim da završim. Ništa ne kreće odjedanput. Uzrok-posljedica, nije to jednostavno.

Zar ne poželite otići bilo gdje?

- Ne poželim ništa, jer želja je najveći grijeh.

Ponekada djelujete kao vrlo religiozan čovjek.

- I jesam i nisam. Zavisi.

Hvala Vam i želim Vam sve najbolje, da ostvarite sve što ste zacrtali. I, naravno, da budete zdravi. To je najvažnije.

- I ja bih isto tako rekao. Vrlo lijepo od vas. Hvala.

J... zemlju koja Bosnu nema

Veoma često se mogu čuti komentari: "Zašto više nema ovakve muzike kao što je bila "Azrina".

- Pogledajte YouTube - Dino Merlin ima tri miliona gledanja, Hari Mata Hari tri miliona, Brega, Kusturica... Nevjerovatno! Ko god je Bosanac, automatski ima nekoliko miliona gledanja. Ozbiljno kažem da je istina: "J... zemlju koja Bosnu nema." Izgleda da samo Bosanci žive na ovom bijelom svijetu. Kako je moguće da ima više gledalaca nego što ima ljudi u Bosni?

Vjerovatno to gledaju i ljudi iz drugih država.

- Sigurno. Slažem se. Vidite da je istina, nema zemlje koja Bosnu nema.

Koliko Vi imate gledanja na YouTubeu?

- Previše što se mene tiče, ali daleko manje od Bosanaca.

Šta je u sabranim djelima
Među Džonijevim sabranim djelima naći će se njegovi prijevodi i prepjevi Homerove "Ilijade" i "Odiseje", Herodotove "Historije", Tukididovih "Peloponeskih ratova", Ksenofontove "Helenštine". Tu su i Plutarhova djela "Likurg, "Tezej", "Pelopid", "Aleksandrijada" - priče o Aleksandru Velikom, "Argonautika" (Ep o Argonautima), trijade Lao Cea: "Knjiga puta i vrline" (Tao te King), potom djela Empedokla, Sun Cuovo "Umijeće ratovanja"...

Džoni je preveo i sumerske, hetitske, egipatske spjevove i tekstove, "Ep o Gilgamešu", "Mahabharatu", "Homerske himne", "Porijeklo Homera i Hesioda i njihovo takmičenje"... kao i izvode iz historijskih knjiga: "O upravljanju carstvom", "Ljetopis popa Dukljanina"... Tu su i tri knjige samog Džonija: "Smijurijada - autobiografija i komentari", ""Azrine" pjevane pjesme" i "Govorili su o Džoniju - Novinski tekstovi 1977-2004".

Sabranim djelima dodao je i svoj novi prepjev u heksametru poznatog djela Dragoslava Mihailovića "Kad su cvetale tikve".