To je rekao danas u Sarajevu guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić na okruglom stolu koji je ova banka organizirala zajedno sa Svjetskom bankom, a na kojem je prezentiran nacrt izvještaja „Dijagnostički pregled zaštite potrošača i finansijske pismenosti u bankarskim uslugama“, koji je pripremio tim eksperata na inicijativu bh. vlasti.
"Klijenti su tokom krize na naki način bili prepušteni sami sebi i nisu imali dovoljan nivo edukacije da prepoznaju sve te potencijalne rizike koje su nosili ugovori s komercijalnim bankama. Zbog toga dolazili su često u situaciju da ne razumiju svoje obaveze, a banke nisu socijalne ustanove i te obaveze se, naravno, moraju vratiti. Zato želimo definirati ulogu svih učesnika u tom procesu zaštite da bi se spriječilo ponavljanje problema koje smo imali u prošlosti", kazao je Kozarić.
Naglasio je da je jedan od prijedloga iz studije redefiniranje uloge ombudsmena i uvođenje institucije ombudsmena za bankarstvo, naglasivši da je i Ured ombudsmena mnogo doprinio negativnom publicitetu o bankarskoj industriji BiH.
"Mislim da se uloga ombudsmena treba redefinirati, a u strukturi zaštite potrošača dobro su došla i udruženja potrošača. Studija pokazuje da edukacija nema alternative i da je to najbolja zaštita klijenata. Neophodna je i veća transparentnost komercijalnih banaka i bolja osposobljenost svih institucija države kad je u pitanju zaštita potrošača. Mediji također igraju važnu ulogu u tom sistemu", rekao je guverner Kozarić.
Istaknuo je da je danas bankarski sektor u BiH izuzetno likvidan, ali da imamo problem s kvalitetom kredita i da imamo mjesečni rast nekvalitetnih kredita. Trenutno je ta stopa 7,1 posto i porasla je u prvom kvartalu ove godine negdje za oko dva procenta, što, po Kozarićevim riječima, jasno govori da je to jedan od potencijalnih rizika za bankarski sektor.
Guverner je rekao da se Centralna banka, u kontekstu zaštite potrošača, trenutno bavi unapređenjem registra kredita te da smatra da bi trebalo uspostaviti kodeks poslovnog ponašanja za komercijalne banke, a da bi na razvoju tog kodeksa trebalo raditi Udruženje banaka BiH.
Šef Ureda Svjetske banke u BiH Marco Mantovanelli kazao je da je u Studiji određeno pet važnih oblasti koji mogu doprinijeti zaštiti potrošača, a to su: ojačavanje zakona i institucija, unapređenje informiranosti potrošača, primjena mehanizama rješavanja sporova, unapređenje prakse bankarskog poslovanja i proširenje programa finansijskog obrazovanja.
On je dodao da je pitanje zaštite potrošača postalo aktuelno ponovno nakon ove ekonomske krize i da je to pitanje o kojem se raspravlja širom svijeta, kao ključnom za očuvanje zdrave ekonomije i životnog standarda stanovništva.
Dijagnostički izvještaj, kako je rečeno tokom okruglog stola, pripremljen je na inicijativu bh. vlasti, a na njemu je radio tim stručnjaka, pod okriljem Ministarstva finansija i trezora BiH, i u koordinaciji sa Svjetskom bankom, uz savjetovanje sa širokim spektrom sudionika iz vlasti, privatnog i NVO sektora.

Ostale vijestiArhiva