Vijesti
Svijet
Barack Obama
BP će platiti svu štetu koji je načinio16.06.2010. 20:00
Izvor: Moj portal
Američki predsjednik Barack Obama je u svom prvom televizijskom obraćanju naciji iz Ovalne kancelarije u Bijeloj kući poručio da će učiniti sve da naftna kompanija "British Petroleum" (BP) plati štetu nastalu izlivanjem nafte u Meksički zaliv nakon eksplozije i potonuća naftne platforme.
Obama je istakao da će se kasnije sastati sa rukovodstvom britanske kompanije i da će im reći da moraju uspostaviti fond za kompenzaciju onima koji su ugroženi zbog mrlje.
On je naftnu mrlju opisao kao napad na obale i stanovnike SAD kojim su testirana ograničenja ljudske tehnologije.
''Zemlje poput Kine ulažu u 'zelene' poslove i industriju i Amerika bi trebala isto. Svakog dana šaljemo gotovo milijardu dolara našeg bogatstva drugim zemljama kako bi dobili naftu. Tragedija koja je pogodila našu obalu najbolniji i najsnažniji je podsjetnik da je vrijeme za čistu industriju - upravo sada,'' izjavio je Obama u svom javljanju iz Ovalnog ureda, inače praksi koja se koristi samo u vrijeme rata.
Obamino obraćanje zapravo je bilo uvod u njegov današnji sastanak s čelnicima BP-a koji će se održati u Bijeloj kući. Bit će to prvi izravni susret nakon eksplozije naftne platforme 20. aprila. Pozvan je predsjednik uprave BP-a Carl-Henric Svanberg, ali i izvršni direktor Tony Hayward, osoba koju se najviše prozivalo zbog nesreće.
''Dijelimo viđenje s predsjednikom Obamom, a to je zatvaranje bušotine što je prije moguće te saniranje štete nanesene i okolišu i ljudima. Radujemo se današnjem sastanku zbog konstruktivne diskusije o tome kako ćemo ostvariti zadane ciljeve '', saopšteno je iz BP-a.
Obama je napomenuo bio i kako je predložio stvaranje fonda za štete iz kojeg bi se pokrili gubiti za sve kojima je naftna mrlja narušila posao. Vodila bi ga treća strana kako bi svi dobili ravnopravan dio. Jedino pitanje koje je ostalo neodgovoreno jest koliko će velik fond biti.
Obama je govor održao u vrijeme kada rezultati brojnih istraživanja javnosti pokazuju da se većina Amerikanaca ne slaže sa načinom na koji je Bijela kuća djelovala nakon izbijanja krize koja je najteža ekološka katastrofa u američkoj istoriji.
Jedanaest radnika poginulo je kada se na platformi "Deepwater Horizon" sredinom aprila dogodila eksplozija nakon čega je nafta počela da ističe iz oštećene cijevi na dubini od oko 1 600 metara.
Velika naftna mrlja ocijenjena je kao najveće zagađenje naftom u istoriji SAD.
Obama je istakao da će se kasnije sastati sa rukovodstvom britanske kompanije i da će im reći da moraju uspostaviti fond za kompenzaciju onima koji su ugroženi zbog mrlje.
On je naftnu mrlju opisao kao napad na obale i stanovnike SAD kojim su testirana ograničenja ljudske tehnologije.
''Zemlje poput Kine ulažu u 'zelene' poslove i industriju i Amerika bi trebala isto. Svakog dana šaljemo gotovo milijardu dolara našeg bogatstva drugim zemljama kako bi dobili naftu. Tragedija koja je pogodila našu obalu najbolniji i najsnažniji je podsjetnik da je vrijeme za čistu industriju - upravo sada,'' izjavio je Obama u svom javljanju iz Ovalnog ureda, inače praksi koja se koristi samo u vrijeme rata.
Obamino obraćanje zapravo je bilo uvod u njegov današnji sastanak s čelnicima BP-a koji će se održati u Bijeloj kući. Bit će to prvi izravni susret nakon eksplozije naftne platforme 20. aprila. Pozvan je predsjednik uprave BP-a Carl-Henric Svanberg, ali i izvršni direktor Tony Hayward, osoba koju se najviše prozivalo zbog nesreće.
''Dijelimo viđenje s predsjednikom Obamom, a to je zatvaranje bušotine što je prije moguće te saniranje štete nanesene i okolišu i ljudima. Radujemo se današnjem sastanku zbog konstruktivne diskusije o tome kako ćemo ostvariti zadane ciljeve '', saopšteno je iz BP-a.
Obama je napomenuo bio i kako je predložio stvaranje fonda za štete iz kojeg bi se pokrili gubiti za sve kojima je naftna mrlja narušila posao. Vodila bi ga treća strana kako bi svi dobili ravnopravan dio. Jedino pitanje koje je ostalo neodgovoreno jest koliko će velik fond biti.
Obama je govor održao u vrijeme kada rezultati brojnih istraživanja javnosti pokazuju da se većina Amerikanaca ne slaže sa načinom na koji je Bijela kuća djelovala nakon izbijanja krize koja je najteža ekološka katastrofa u američkoj istoriji.
Jedanaest radnika poginulo je kada se na platformi "Deepwater Horizon" sredinom aprila dogodila eksplozija nakon čega je nafta počela da ističe iz oštećene cijevi na dubini od oko 1 600 metara.
Velika naftna mrlja ocijenjena je kao najveće zagađenje naftom u istoriji SAD.
Ostale vijestiArhiva
- 02/09 Inflacija prijeti labavoj monetarnoj politici…
- 17/05 Blinken s uticajnim kolegama: Užurbana potraga…
- 22/03 Turistička industrija upozorava na gubitak…
- 06/02 Borelj očekuje da se ruska vakcina protiv…
- 04/12 U Švicarskoj uz ograničenja skijanje za Božić,…
- 10/11 Makron: Francuska je uz Armeniju, trajno…
- 07/10 Italija uvela obavezno nošenje maski i produžila…
- 25/09 Otkazan doček Nove godine na Tajms skveru
- 31/07 "Zid mama' protiv rasizma i policijskog nasilja…
- 27/07 Huawei organizira online samit o ulozi tehnologije…
- 23/07 Ukupan broj zaraženih u Brazilu nadmašio…
- 29/06 EU će do ponoći odobriti listu zemalja za…
- 25/06 U Parizu će se testirati 1,3 miliona ljudi
- 21/06 Do pet godina zatvora za kršenje karantina…
- 17/06 U Beču projekt pretvaranja energije iz metroa…
- 13/06 Grčka ostrva na prodaju: Cijene snižene,…
- 09/06 Italiji prijeti najgora recesija od Drugog…
- 05/06 VIRUSOLOG KATEGORIČAN “Austrija u pravu za…
- 01/06 Grci spremili svojevrsne TURISTIČKE VODIČE
- 27/05 Svaka šesta mlada osoba ostala bez posla…
- 23/05 DW: Ko mora u karantin kad doputuje u Njemačku
- 19/05 Novo žarište virusa, obustavlja se saobraćaj…
- 12/05 Da li će Evropa biti spremnija za drugi talas…
- 08/05 EU odlučila - granice zatvorene do 15. juna