Kako je Feni potvrdila direktorica Zavoda Lidija Loučka-Mićić, pored niza završenih projekata, u toku je realizacija stručnog nadzora nad konzervacijom, sanacijom, restauracijom, revitalizacijom ili tekućim održavanjem nekoliko nacionalnih spomenika BiH.
Riječ je o Starom gradu Herceg Stjepana u Blagaju, Džamiji Hasana Kjafije Pruščaka u Pruscu (Donji Vakuf), Musali u Kamengradu (Sanski Most), Sabornoj crkvi sv.trojice u Mostaru, Sabornoj crkvi u Sarajevu, Crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Zenici, Katoličkoj crkvi sv.trojstva u Blagaju, Pravoslavnoj crkvi sv.Vasilija Ostroškog u Blagaju, crkvi u Kruševu s nekropolom, Gazi Ferhadbegovoj džamiji u Tešnju, Starom gradu Tešanj, Mile, krunidbenoj i grobnoj crkvi bosanskih kraljeva u Arnautovićima kod Visokog, Mitreju u Jajcu te Turalibegovoj džamiji u Tuzli.
Vrši se nadzor i nad arheološkim ispitivanjima At mejdana u Sarajevu te preventivnoj arheologiji na trasi koridora 5-C.
Navodeći preciznije informacije za pojedine objekte, Loučka-Mićić naglašava da Zavod programe zaštite, konzervatorske uvjete kao i radove na zaštiti Saborne crkve u Sarajevu prati već nekoliko godina. Ona ističe da su prvo iskrsli problemi s pucanjem zidova na objektu čiji je uzrok bio tonjenje temelja. Građevinski fakultet je dvije godine pratio ponašanje pukotina, a u konačnici su te pojave otklonjene injektiranjem temelja. U toku je završetak radova na fasadi te u interijeru crkve, a vrši se i prikupljanje ponuda za ikonostas.
Kada je riječ o arheološkom lokalitetu At mejdan (Arheološki park hadži Alijine Bakar babine džamije) u Sarajevu, ekipa stručnjaka arheologa iz udruge "Društvo arheologa 1894" trenutno na terenu i uz stručni nadzor Zavoda vrši istraživanja, odnosno raščišćavanje terena. Projekt ima za cilj utvrđivanje postojanja i vrijednosti nacionalnog spomenika, a po završetku istraživanja slijedit će konzervacija lokaliteta na osnovu projekta trajne konzervacije.
Zavod je uradio i Idejni projekt rekonstrukcije Careve džamije u Sarajevu, odnosno otklanjanje nekontroliranih dogradnji i radova koji nisu dozvoljeni niti su izvedeni u duhu zaštite spomenika. Dogovoreno je da se pripremi projektna dokumentacija s radovima tekućeg održavanja za izmjenu stolarije vrata i prozora koji su oštećeni. Stručnjaci Zavoda rade na razradi shema stolarije i pripremi tenderske dokumentacije za odabir izvođača radova.
Direktorica Zavoda navodi da je na tri objekta završena konzervacija u ovoj godini, a riječ je o nekropoli stećaka Radimlja u Stocu, kamenoj skulpturi Mletačkog lava na ulazu u Stari grad Gabela te Samostanu u Kraljevoj Sutjesci (II faza).
Jedna od poznatijih nekropola stećaka Radimlja kod Stoca, koja broji 133 stećka, konzervirana je ove godine. Stećci su očišćeni od raznih nametnika lišaja i mahovina, pojedine pukotine su injektiranjem zatvarane, a potom su specijalnim premazima stećci konzervirani i zaštićeni od eventualnih ponovljenih napada nametnika. Projektnu dokumentaciju uradio je Zavod, kao i stručni nadzor, a čišćenje i konzervaciju stručnjaci Zamaljskog muzeja BiH.
Završena je i rekonstrukcija te sanacija kripte u podrumu Samostana u Kraljevoj Sutjesci. Ojačavanje postojećih temelja realizirano je nakon dužih ispitivanja uzroka pucanja zida crkve ispod koje se nalazi kripta. Radovi su trajali tri mjeseca i njima je zaustavljeno daljnje širenje pukotina na zidu crkve. U ovoj fazi saniran je i pod kripte.
Na spomeniku boga Mitre u Jajcu uporedo se realiziraju dvije faze, od kojih prva obuhvata čišćenje i konzervaciju spomenika, kamenog reljefa čiji su elementi vremenom nestali. Planirano je čišćenje od raznih nametnika i premazivanje spomenika te zaštita od vlage. Poslove će raditi stručnjaci za kamen Zemaljskog muzeja BiH. Drugu fazu predstavlja izrada zaštitnog objekta za koji se završava projektna dokumentacija. Sredstva su osigurali UNDP i UNESCO, a početak radova očekuje se u augustu.
Stručnjaci Zavoda također završavaju rad na projektnoj dokumentaciji za Gradsku džamiju u Velikoj Kladuši, Kuršumlija džamiju u Kladnju, Semiz Ali-pašino turbe u Prači (Pale), te Stari grad Srebrenik.
Sve aktivnosti se finansiraju sredstvima iz budžeta Vlade FBiH, dok je sredstva za radove tekućeg održavanja na Starom gradu Blagaju i nekropoli stećaka Radimlja dao UNESCO.

Ostale vijestiArhiva