Svako odlaganje vizne liberalizacije za BiH, prema riječima Tanje Fajon, vodilo bi ka političkoj i ekonomskoj nesigurnosti i dubljoj etničkoj podijeljenosti u regionu Zapadnog Balkana. Ona poziva sve evropske institucije da ne dozvole odlaganje te odluke pretvaranjem tehničkog procesa u političko pitanje, prenosi "Deutsche Welle".
Ističući da je proces vizne liberalizacije važan podjednako za kvalitet života, koliko i psihološki za građane Zapadnog Balkana koji su predugo bili izolovani, Tanja Fajon, specijalni izvestilac EP-a za viznu liberalizaciju za BiH i Albaniju, u svom posljednjem nacrtu izvještaja podsjeća sve ervropske institucije da su se prilikom odobravanja bezviznog režima za Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru, obavezale da će se pitanjem vizne liberalizacije za BiH i Albaniju baviti pod oznakom "hitno“.
Ona kaže da bi u ovom trenutku bilo „realno, ali i previše optimistično“ očekivati da bezvizni režim za BiH i Albaniju stupi na snagu početkom jeseni:
"Ako se ispune uslovi, mislim da je realno da očekujemo tu odluku od početka jeseni, a sigurno prije kraja godine. U BiH to bi trebalo da se dogodi nakon izbora, i teško da će to biti prije novembra.“

Da li se EU "plaši" vizne liberalizacije?
U skladu sa mišljenjem Evropske komisije, ali i stavom Evropskog parlamenta, Tanja Fajon poziva prvenstveno ministarsko Vijeće EU-a da odobri viznu liberalizaciju za BiH i Albaniju što je moguće prije, čim se ustanovi da su zemlje ispunile kriterije, odnosno čim Evropska komisija početkom septembra objavi završnu ocjenu ekspertskih misija:
"Možemo osjetiti izvjesne rezerve među nekim državama članicama EU, koje se ne trude da dovoljno ubrzaju odluku o viznoj liberalizaciji. U finalnoj etapi ovog procesa ne bi trebalo da se oslanjamo na političke odluke, već da ostanemo pri tehničkom procesu. Ako zemlje ispune zadate kriterije, moramo da budemo odgovorni, jer naš kredibilitet može biti doveden u pitanje.“
A razloga za rezervisan odnos nekih država EU, kada je u pitanju vizna liberalizacija, ima više. Prvenstveno, one su okrenute sopstvenim problemima koji proizilaze iz finansijske i ekonomske krize. Zabrinutosti je bilo i zbog početnog talasa priliva lažnih azilanata iz Srbije i Makedonije, koji je brzo i uspješno zaustavljen.
Međutim, sa prošlogodišnjim odobravanjem bezviznog režima za Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru došlo je i do domino-efekta, pa je sada povećan i pritisak i broj zahtjeva trećih zemalja za dobijanje bezviznog režima sa EU.

Svako odlaganje otežava odluku
U EP-u se moglo čuti i mišljenje da bi svako odlaganje i otežavanje donošenja odluke o viznoj liberalizaciji za BiH i Albaniju bila nesretna politička odluka koja nije u interesu sigurnosti same Unije. Tanja Fajon napominje da se time može rizikovati samo veća politička i ekonomska nestabilnost, kao i etnička podijeljenost u regionu. Ona se također nada da ni u BiH niti u Albaniji neće doći do eskalacije političkih prilika koje bi mogle da odlože proces ukidanja viza:
"U zajedničkom nam je interesu da nijedna zemlja Zapadnog Balkana ne ostane u nekoj vrsti crne rupe. Bitno je da svi stremimo istom cilju – viznoj liberalizaciji za BiH i Albaniju. A onda nam kao ozbiljan problem preostaje Kosovo.“
Prema mišljenju nekih poslanika EP-a, do vizne liberalizacije za BiH i Albaniju moglo bi doći na godišnjicu vizne liberalizacije za Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru – 19. decembra.

Ostale vijestiArhiva