Srbijanski mediji objavili su prije nekoliko dana podatak da je više od 4.000 ugostitelja isključilo muziku u objektima da ne bi plaćalo naknadu SOKOJ-u i OFPS-u, organizacijama za zaštitu autorskih prava. Godišnje takse za lokale veće od 100 kvadratnih metara u Srbiji prelaze 3.000 eura, što je nekim vlasnicima, očito, prevelik zalogaj. No, više od 15.000 srbijanskih lokala uredno plaća naknadu i pušta muziku.

Manje tarife
Slična situacija je i u susjednoj Hrvatskoj, ali vlasnici ugostiteljskih objekata u našoj zemlji ne prate taj trend iako su, prema zakonu, obavezni plaćati naknadu. Mirza Hajrić, direktor agencije za zaštitu autorskih prava "Sine Qua Non", ističe da su najveći krivci za takvu situaciju, paradoksalno, državne institucije u Bosni i Hercegovini.
- Zakon o autorskim pravima, koji podrazumijeva i plaćanje tih naknada, donesen je još 2002. godine, ali nadležne državne institucije ne rade ništa na njegovom provođenju iako su kod nas tarife za puštanje muzike od dva do četiri puta manje nego u susjednim zemljama. Kada naviknete ljude da kradu od vas i da prođu nekažnjeno, sasvim je logično da će oni to nastaviti sve dok se zakon ne počne provoditi - kaže Hajrić.

Gordijev čvor
Upravo zbog nemara državnih institucija, pitanje zaštite autorskih prava i naplaćivanja naknada za puštanje muzike u ugostiteljskim objektima još predstavlja Gordijev čvor u BiH. Stoga je, blago rečeno, nerealno očekivati da se naknade za puštanje mehaničke muzike u taksi, vozilima javnog prijevoza, frizerskim salonima... u BiH u dogledno vrijeme počne plaćati, što je Hajrić ranije najavljivao.
- Situacija se popravila ove godine što se tiče muzike uživo u lokalima, jer su vlasnici mnogih objekata počeli plaćati naknadu za tu vrstu priredbi. No, pitanje takozvane mehaničke muzike, dakle one koja se pušta s aparata, još predstavlja problem.
Najesen ćemo intenzivirati kampanju "Poštujmo autorska prava", u koju bi, pored naših poznatih muzičara, trebala biti uključena i asocijacija bh. ugostiteljskih objekata "Horeca" kako bi zajedno pokušali riješiti taj problem - govori Hajrić.

Na meti i DJ-evi
Hrvatska agencija za zaštitu autorskih prava ZAMP u naplati naknada za puštanje muzike ide toliko daleko da je čak i DJ-evima odredila limit od 10.000 pjesama koje će smjeti imati na svojim kompjuterima.
Također, kako bi mogli raditi, morat će plaćati licence od, otprilike, 1.000 KM za godišnju pa do 40 KM za dnevnu dozvolu. Brojni DJ-evi uveliko se žale navodeći da ZAMP već dobiva novac od vlasnika klubova.

Ostale vijestiArhiva