U prilog tome ide i nekoliko nedavnih izjava visokopozicioniranih predstavnika Amerike i Evrope koji su u svojim izjavama, iako prilično zamaskirano, najavili kako se novi plan za BiH ipak sprema.

Tako je otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH Jonathan Moore naveo kako se od novih vlasti jasno očekuje spremnost na dogovor oko ustavnih promjena, istakavši kako su neke promjene obavezne te da nakon izbora treba biti spremnosti za njihovo provođenje. Ipak, čini se kako američka i evropska administracija ovaj put ozbiljnije, ali i opreznije, ulaze u BiH, što je i razumljivo s obzirom kakav su debakl obje administracije doživjele nakon propalih razgovora u Butmiru. I zaključak Bruxellesa je da je potrebno obnoviti zamah promjena u BiH nakon izbora uz snažniju prisutnost EU-a. Iako su uveliko zakoračili u izbornu kampanju, predstavnici domaćih političkih stranaka su, čini se, svjesni namjere EU-a da aktivira svoj angažman nakon izbora.

Zamjenik predsjednika HDZ-a 1990. Martin Raguž već je ranije potvrdio kako se, prema provjerenim informacijama iz EU-a, sprema konzistentan plan koji bi uz pomoć SAD-a trebao značiti mnogo odgovorniji pristup u ustavnim promjenama. Pritom je upozorio da ovako više ne ide u BiH, odnosno da se ne može tolerisati daljnje trošenje vremena.

"Uz takav pritisak, pa i onaj motivišući, računam da ćemo u idućem mandatu napraviti pomak", naglasio je Raguž.

Istovremeno, predsjednik Glavnog odbora SDP-a Svetozar Pudarić misli kako je moguće očekivati novi plan za BiH, pogotovo s obzirom na činjenicu da se u posljednje vrijeme svašta priča o ovoj temi. Iako misli kako bi posao ustavnih promjena trebalo ostaviti za vrijeme nakon izbora, ono što je važnije da će o tom pitanju ipak morati odlučivati domaći političari, a ne oni izvana.

"Hoće li neko pomagati ili odmagati, ostaje za vidjeti. Uvijek su to radili, tako da je za pretpostaviti da će pokušati i ovaj put. Naša zemlja je naša stvar pa, iako nam je drago da imamo prijatelje izvana, mi moramo rješavati svoje probleme", naveo je Pudarić, koji priznaje da je očito kako do promjena nakon izbora mora doći kako bi ljudi živjeli bolje. Pritom je upozorio kako će za ovu zemlju biti loše ako do dogovora domaćih političara ne dođe, tim više što se konsenzus pokušava uspostaviti već 20 godina.

Međutim, potpredsjednik HDZ-a BiH Marinko Čavara sretan je zbog činjenice da u Evropi i SAD-u postoji konsenzus kako su ustavne promjene nakon izbora neizbježne, što je pogotovo dobro za Hrvate koji su zakinuti daytonskim uređenjem države. Ipak, jasno je kako u Evropi postoji niz različitih mišljenja o sadržaju ustavnih promjena, pa dok neki žele samo provođenje presude iz Strasbourga, drugi žele centralizaciju ili očuvanje entiteta.

Zbog toga je neophodno da Hrvati u prvom redu zbiju redove i kažu što žele, a Čavara pritom navodi kako su sva rješenja nakon Aprilskog paketa bila lošija za Hrvate, što pokazuje trend u Evropi koja se teško može dogovoriti oko BiH. U tom kontekstu, zaključio je, male su šanse za nešto bolji prijedlog, ukoliko se unutar hrvatskog korpusa, a onda i BiH, ne dogovori koncept koji će odgovarati svim narodima.

Ostale vijestiArhiva