Emir Kusturica povukao se iz žirija 47. filmskog festivala u Antaliji, nakon što je bio izložen kritikama zbog svojih komentara vezanih za rat u Bosni i Hercegovini, a agencije su prenijele da je optužbe nazvao „varvarskim i primitivnim metodama”. Proslavljeni redatelj izjavio je na konferenciji za novinare da se povlači zbog kritika koje su na njegov račun izrekli mediji, turski ministar za kulturu Ertugrul Genaj i redatelj i scenarist Semir Kaplanoglu, nagrađen berlinskim „Zlatnim medvjedom” za film „Med”. Turski mediji tvrdili su da je Kusturica u više navrata umanjivao broj poginulih i odbacivao izvještaje o silovanjima tijekom rata u BiH, prenjeo je AP, a dnevnik „Milijet” objavio je da je redatelj odbacio te optužbe. Turski ministar Genaj kritizirao je reditelja zbog njegovih „kontroverznih stavova” tijekom rata u Bosni, dok je Kaplanoglu izjavio da Kusturica umanjuje značaj zločina tijekom rata u BiH.

“Sve je pokrenula partija turskog premijera Redžepa Tajipa Erdogana koja ne vlada u Antaliji, jer su tamo na vlasti socijaldemokrati. U suštini, bio sam kolateralna šteta, a kao motiv bio sam zgodan da bi službenici iz Istanbula udarili na socijaldemokrate u Antaliji“, istakao je Kusturica u razgovoru za „Politiku” i o optužbama dodao:”Oni su istakli da se nisam distancirao od genocida u BiH, na šta sam na konferenciji za novinare odgovorio da oni u svom dvorištu imaju genocid, iako su osjetljivi na genocide, i da bi bilo bolje da se redatelj Kaplanoglu i ministar Genaj distanciraju od genocida koji je počinjen nad Jermenima. Zločin koji je počinjen nad muslimanima u Srebrenici, Međunarodni sud pravde nije okarakterizirao kao genocid. To ne mijenja moj odnos prema tom zločinu, a problem sa mojim javnim nastupima nije u tome što se nisam distancirao od zločina, već što se nisam distancirao ni prema zločinu nad Srbima”, kaže Kusturica i pojašnjava: “Petnaest godina poslije rata, neki klub tursko-bosanskog prijateljstva krivotvori moje riječi i misli. Sedam dana poslije kraja rata u BiH, u Francuskoj se na TV i po novinama provlačila priča o 250.000 ubijenih muslimana u Bosni. Tada sam rekao da je nemoguće u sedam dana pobiti toliko ljudi. Čak ni Hitler, preko ustaša, nije uspjeo da u Jasenovcu ubije toliko Srba, nego im je trebalo mnogo vremena. Oni su to izvrnuli u umanjenje broja silovanih muslimanki, što je podloga za propagandnu igru koja je potpuno besmislena jer je nemoguće utvrditi broj silovanih muslimanki u ratu u Bosni. Moja ideja nije bila okrenuta prema uništenim životima tih silovanih žena nego je bila moja reakcija na propagandu koja je vladala na početku rata, kada su srpska, muslimanska i hrvatska mašinerija radile na preuveličavanju”, objašnjava redatelj za Politiku.

Ostale vijestiArhiva